Rak dojke danas je sve više bolest s kojom se živi dugoročno. Kako ističe specijalistica obiteljske medicine, dr. Jadranka Šoić Karuza, napredak u dijagnostici i liječenju značajno je promijenio tijek bolesti.
– Rak dojke je specifičan po tome što imamo dobar odaziv na preventivne programe i ranu dijagnostiku, ali i sve učinkovitije metode liječenja. Zato danas govorimo o bolesti s dugim preživljenjem i visokom prevalencijom, kaže upućujući nas na “Protokole za praćenje bolesnika s najčešćim malignim tumorima” Klinike za tumore KBC-a Rijeka.
Te preporuke, među kojima su i one za praćenje žena oboljelih od raka dojke, dostupne su na stranicama Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) Primorsko-goranske županije i u njima se navodi da nakon završetka aktivnog liječenja slijede redovite kontrole.
Važno je pronaći balans – bez stigme, ali s oprezom
One su u početku češće, svaka tri do četiri mjeseca tijekom prve dvije godine. Zatim svakih šest mjeseci do pete godine. Taj dio praćenja najčešće je u podijeljenoj skrbi između onkologa i liječnika obiteljske medicine nakon čega se pacijentice vraćaju u skrb obiteljske. Naravno, to ne znači da se staje sa specijalističkim kontrolama. Pacijentice i dalje trebaju obavljati mamografiju, ultrazvuk dojki, denzitometriju te ginekološki pregled i s nalazima se javiti svom liječniku obiteljske medicine. Doktoru se svakako treba javiti i u slučaju pojave simptoma.
– Važno je pronaći balans, odnosno da ih ne stigmatiziramo dijagnozom, ali i da ne zaboravimo da su bile onkološki pacijenti jer su recidivi mogući i nakon 10 ili 15 godina. Zato je bitno da se nitko ne uljulja u osjećaj sigurnosti. Redovite, ali racionalne kontrole omogućuju da na vrijeme reagiramo i očuvamo kvalitetu života, naglašava dr. Šoić Karuza.
Posebnu pažnju treba posvetiti i nuspojavama terapije, poput utjecaja na kosti, ginekološko te dentalno zdravlje, kardiovaskularni sustav kao i nutritivni status.
-No, jednako je važno da se ne fokusiramo isključivo na malignu bolest. To su žene koje kao i svaki drugi bolesnici mogu razviti i druge kronične bolesti poput hipertenzije, dijabetesa ili kardiovaskularnih bolesti, i zato skrb mora biti cjelovita, rekla je ova liječnica.
Razgovor s dr. Šoić Karuza možete pročitati i u besplatnom posebnom izdanju posvećenom temi raka dojke, Ovog gosta je dosta, dostupnom ovdje.
