Krvni tlak je vitalna sila koja pokreće krv bogatu kisikom u sve dijelove tijela. Vaše srce je pumpa koja stvara tu silu, a arterije su kanali koji prenose krv. Visina vašeg krvnog tlaka određena je snagom kontrakcije glavne komore vašeg srca, lijeve klijetke, te promjerom i krutošću vaših arterija. Na vaše srce i arterije utječe veliki broj genetskih, hormonalnih, metaboličkih, neuroloških, psiholoških i čimbenika načina života koji određuju vaš krvni tlak. Budući da su ti utjecaji toliko brojni i složeni, vaš krvni tlak može se mijenjati iz minute u minutu i iz sata u sat tijekom dana, a da ne govorimo o sporijim promjenama koje se događaju tijekom života.
Sistolički i dijastolički krvni tlak
Krvni tlak ima dvije sastavnice. Vaš sistolički krvni tlak je viši broj, zabilježen dok vam srce pumpa krv u arterije; vaš dijastolički krvni tlak je niži broj, zabilježen kada se vaše srce opušta i puni krvlju između otkucaja. Oba broja mjere su u milimetrima žive (mm Hg), ostatku stupca žive koji se koristio u prvim manometrima tlaka prije više od 100 godina. Po preporukama, viši broj se bilježi prvi; sistolički tlak od 110 mm Hg i dijastolički tlak od 70 mm Hg bi se pisali kao 110/70. Kod odraslih, normalan krvni tlak znači da imate očitanja ispod 120/80. Prema najnovijim smjernicama, sistolički krvni tlak između 120 i 129 i dijastolički tlak 70-80 mm Hg poznat je kao povišeni krvni tlak.
Koliki je to visoki krvni tlak?
Visoki krvni tlak 1. stupnja (dijagnoza arterijske hipertenzije) sada je između 130 i 139 sistolički ili između 80 i 89 dijastolički (donji broj). Visoki krvni tlak u 2. stadiju sada je jednak ili viši od 140 sistolički ili 90 dijastolički tlak. Hipertenzivna kriza definira se kao nagli i jak porast krvnog tlaka, obično iznad 180/120 mmHg. Arterijska hipertenzija je također izuzetno značajna; zapravo, doprinosi jednom od šest smrtnih slučajeva odraslih Amerikanaca, a u Europi ugrožava do 45% stanovnika. Budući da zahvaća srce i krvne žile, arterijska hipertenzija se označava kao srčanožilna bolest. No, budući da su arterije vitalne za zdravlje svih naših organa, arterijska hipertenzija je zapravo višesistemska bolest.
U mnogim slučajevima, najštetniji utjecaj arterijske hipertenzije ne pada na srce, već na oči, bubrege i posebno mozak.
Visoki krvni tlak, može tiho oštetiti tijelo godinama prije nego što se pojave simptomi. Bez liječenja, visoki krvni tlak može dovesti do invaliditeta, loše kvalitete života ili čak smrtonosnog srčanog ili moždanog udara.
Što je aneurizma?
Zdrave arterije su jake i elastične. Njihova unutarnja površina je glatka tako da krv slobodno teče, opskrbljujući vitalne organe i tkiva hranjivim tvarima i kisikom. Vremenom, visoki krvni tlak povećava tlak krvi koja teče kroz arterije. To može uzrokovati oštećene i sužene arterije. Visoki krvni tlak može oštetiti stanice unutarnjeg sloja stijenke arterija. Kada masti iz hrane uđu u krvotok, mogu se nakupljati u oštećenim arterijama. Stijenke arterija vremenom postaju manje elastične. To ograničava protok krvi u cijelom tijelu. Stalni tlak krvi koja se kreće kroz oslabljenu arteriju može uzrokovati izbočenje dijela stijenke arterije. To se naziva aneurizma.
Aneurizma može puknuti i uzrokovati krvarenje opasno po život unutar tijela. Aneurizme mogu nastati u bilo kojoj arteriji, a najčešće su u najvećoj arteriji u tijelu, aorti.
Srčana stanja kao posljedica visokog tlaka
Visoki krvni tlak može uzrokovati mnoga srčana stanja, uključujući i koronarnu bolest srca (bolest srčanih krvnih žila). Visoki krvni tlak može suziti i oštetiti arterije koje opskrbljuju srce krvlju. Ovo oštećenje poznato je kao koronarna bolest srca. Premalo protoka krvi u srce može dovesti do bolova u prsima (stenokardija ili angina pektoris). Može dovesti do nepravilnog srčanog ritma (aritmije) ili može dovesti do srčanog udara. Visoki krvni tlak opterećuje srce. S vremenom to može uzrokovati slabljenje srčanog mišića te preopterećeno srce polako počinje otkazivati. Visoki krvni tlak prisiljava srce da jače radi kako bi pumpalo krv u ostatak tijela. To uzrokuje zadebljanje i povećanje lijeve srčane klijetke. Zadebljana i povećana lijeva klijetka povećava rizik od srčanog udara i zatajenja srca. Također, povećava rizik od smrti kada srce naglo prestane kucati – iznenadna srčana smrt.
Metabolički sindrom
Visoki krvni tlak povećava rizik od metaboličkog sindroma. Ovaj sindrom je skup zdravstvenih stanja koja mogu dovesti do srčanih bolesti, moždanog udara i šećerne bolesti. Zdravstvena stanja koja čine metabolički sindrom su visoki krvni tlak, visoki šećeri, visoke razine masnoća (visoki trigliceridi, niske razine HDL kolesterola, koji je “dobar” kolesterol) i previše tjelesne masti oko struka.
Kako visoki tlak utječe na mozak?
Mozak ovisi o hranjivoj opskrbi krvlju da bi ispravno funkcionirao. Visoki krvni tlak može utjecati na mozak na sljedeće načine:
1.Tranzitorni ishemijski napad (prolazni poremećaj moždanog krvotoka-TIA). Ponekad se to naziva mini moždani udar. TIA se događa kada je opskrba krvlju dijela mozga kratko vrijeme blokirana. Otvrdnule arterije ili krvni ugrušci uzrokovani visokim krvnim tlakom mogu uzrokovati TIA-e. TIA je često znak upozorenja na potpuni moždani udar.
2. Moždani udar se događa kada dio mozga ne dobiva dovoljno kisika i hranjivih tvari ili se može dogoditi kada postoji krvarenje unutar ili oko mozga. Ovi problemi uzrokuju odumiranje moždanih stanica. Krvne žile oštećene visokim krvnim tlakom mogu se suziti, puknuti. Visoki krvni tlak također može uzrokovati stvaranje krvnih ugrušaka u arterijama koje vode do mozga. Ugrušci mogu blokirati protok krvi, povećavajući rizik od moždanog udara.
3. Demencija. Sužene ili blokirane arterije mogu ograničiti dotok krvi u mozak. To može dovesti do određene vrste demencije, koja se naziva vaskularna demencija. Jedan moždani udar ili više malih moždanih udara također mogu uzrokovati vaskularnu demenciju.
4. Blago kognitivno oštećenje. Ovo stanje uključuje nešto više problema s pamćenjem, jezikom ili razmišljanjem nego što imaju drugi odrasli u vašoj dobi. Ali promjene nisu dovoljno velike da bi utjecale na vaš svakodnevni život kao kod demencije. Visoki krvni tlak može dovesti do blagog kognitivnog oštećenja.
Što visoki tlak čini bubrezima, a što očima?
Bubrezi filtriraju višak tekućine i otpada iz krvi – proces koji zahtijeva zdrave krvne žile. Visoki krvni tlak može oštetiti krvne žile u bubrezima i koje vode do njih. Šećerna bolest, uz visoki krvni tlak, može pogoršati oštećenje. Oštećene krvne žile sprječavaju bubrege da učinkovito filtriraju otpad iz krvi. To omogućuje nakupljanje opasnih razina tekućine i otpada. Kada bubrezi ne rade dovoljno dobro sami, to je ozbiljno stanje koje se naziva zatajenje bubrega. Liječenje može uključivati dijalizu ili transplantaciju bubrega. Visoki krvni tlak jedan je od najčešćih uzroka zatajenja bubrega.
Visoki krvni tlak može oštetiti sitne, osjetljive krvne žile koje opskrbljuju oči krvlju, uzrokujući: oštećenje krvnih žila u mrežnici – retinopatija. Mrežnica je sloj stanica osjetljivih na svjetlost na stražnjem dijelu oka. Oštećenje krvnih žila u mrežnici može dovesti do krvarenja u oku, zamagljenog vida i potpunog gubitka vida. Šećerna bolest, uz visoki krvni tlak, povećava rizik od retinopatije.
Nakupljanje tekućine ispod mrežnice – koroidopatija. Ovo stanje može rezultirati iskrivljenim vidom ili ponekad ožiljcima koji pogoršavaju vid. Oštećenje živaca- optička neuropatija. Blokirani protok krvi može oštetiti vidni živac koji šalje svjetlosne signale u mozak. Oštećenje može dovesti do krvarenja unutar oka ili gubitka vida.
Utjecaj na seksualnu funkciju
Problemi s postizanjem i održavanjem erekcije naziva se erektilna disfunkcija. Postaje sve češća nakon 50. godine života. No, osobe s visokim krvnim tlakom imaju još veću vjerojatnost da će imati erektilnu disfunkciju. To je zato što ograničeni protok krvi uzrokovan visokim krvnim tlakom može blokirati protok krvi u penis. Visoki krvni tlak može smanjiti protok krvi u vaginu. Smanjen protok krvi u vaginu može dovesti do manje seksualne želje ili uzbuđenja, suhoće vagine ili problema s postizanjem orgazma.
Hitna stanja kod visokog krvnog tlaka
Visoki krvni tlak obično je trajno stanje koje polako uzrokuje oštećenja tijekom godina. Ali ponekad krvni tlak raste tako brzo i ozbiljno da postaje hitno medicinsko stanje. Kada se to dogodi, liječenje je potrebno odmah, često uz bolničku skrb.
U tim situacijama visoki krvni tlak može uzrokovati: sljepoću, bol u prsima, komplikacije u trudnoći-stanja povezanih s visokim krvnim tlakom – preeklampsija ili eklampsija, srčani udar, gubitak pamćenja, promjene osobnosti, probleme s koncentracijom, razdražljivo raspoloženje ili postupni gubitak svijesti, ozbiljno oštećenje glavne arterije u tijelu- disekcija aorte, moždani udar, iznenadno oštećenje rada srca, što dovodi do nakupljanja tekućine u plućima što rezultira kratkoćom daha – plućni edem, iznenadni gubitak funkcije bubrega.
Šest koraka kako si pomoći
Za zaštiti mozak, kao i za srce, snizite krvni tlak. Čak i ako zaboravite da je arterijska hipertenzija loša za vaš mozak, zapamtite da muškarci s normalnim krvnim tlakom žive oko pet godina duže od muškaraca s arterijskom hipertenzijom.
Prvi korak je znati svoj krvni tlak. Idući je znati svoj cilj. Treće, živite ispravno. Promjena načina života može sniziti vaš krvni tlak. To je bitan dio prevencije i liječenja visokog krvnog tlaka. Evo šest koraka koji vam mogu pomoći:
1. Prehrana: smanjite unos natrija na manje od 2300 mg dnevno; 1500 mg je novi, iako strog, cilj za osobe s arterijskom hipertenzijom i za potpuno zdrave osobe srednje i starije dobi. Smanjite unos životinjskih masti i prerađene hrane, ali jedite puno voća, povrća, cjelovitih žitarica i ribe. Dobra prehrana može sniziti sistolički krvni tlak za 10 do 22 mm Hg.
2. Tjelovježba: umjerena tjelovježba je izvrsna, čak i nadmašuje intenzivnu tjelovježbu prema nekim studijama. Hodanje od 30 minuta dnevno jedan je od načina za snižavanje sistoličkog tlaka za 4 do 9 mm Hg ili više.
3. Kontrola težine: prehrana i tjelovježba će vas dovesti do cilja. Pretila osoba koja smršavi devet kilograma može očekivati pad krvnog tlaka od 5 do 20 mm Hg.
4. Ograničite konzumaciju alkohola: lagano do umjereno pijenje, ne više od jednog pića dnevno, neće povisiti krvni tlak, ali obilno pijenje hoće.
5. Razborito koristite nesteroidne protuupalne lijekove. Dugotrajna uporaba nesteroidnih protuupalnih lijekova (ibuprofen, naproksen i drugi) može povisiti krvni tlak, posebno kod starijih osoba.
6. Kontrola stresa: lakše je reći nego učiniti u današnjem užurbanom svijetu, ali smirivanje vam može pomoći da održite tlak niskim.
Liječenje visokog tlaka
U farmakološkom liječenju postoji 5 glavnih klasa antihipertenzivnih lijekova i to su: inhibitori angiotenzin konvertirajućeg enzima (ACE inhibitori), antagonisti angiotenzinskih receptora (ARB), diuretici, blokatori kalcijskih kanala i beta blokatori. Prema najnovijim europskim smjernicama farmakološku terapiju treba započeti kod bolesnika s drugim i trećim stupnjem hipertenzije te kod onih s prvim stupnjem ukoliko postoji oštećenje ciljnih organa ili visoki srčanožilni rizik. Preporučuje se započeti terapiju kombinacijom dvaju lijekova i to s jednom tabletom koja sadrži dva lijeka. Iznimku čine stariji bolesnici i oni s prvim stupnjem hipertenzije i niskim rizikom kod kojih se terapija započinje jednim lijekom.
