Portal ZdravljeAktualnoSredstva alternativne komunikacije još nisu na listi HZZO-a
Svjetski dan asistivne tehnologije

Sredstva alternativne komunikacije još nisu na listi HZZO-a

Danas, 4. lipnja, obilježavamo Svjetski dan asistivne tehnologije, kao dio globalne kampanje Unlock The Everyday.

Danas, 4. lipnja, obilježavamo Svjetski dan asistivne tehnologije, kao dio globalne kampanje Unlock The Everyday, pokrenute lani s ciljem povećanja pristupa asistivnoj tehnologiji (AT) u zemljama u razvoju.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, asistivna tehnologija definira se kao primjena organiziranog znanja i vještina vezanih uz pomagala, njihove sustave i usluge. Pomagala se definiraju kao bilo koji vanjski proizvod – uređaj, oprema, instrument ili softver – čija je primarna svrha održavanje ili unapređenje funkcionalnosti i neovisnosti pojedinca, čime se promiče njihova dobrobit (WHO, 2016).

Sigurna primjena pomagala

Asistivna tehnologija tako predstavlja cijeli ekosustav uređaja, usluga i stručnosti nužnih za sigurnu i učinkovitu primjenu pomagala. Prema literaturi, AT uređaji kategoriziraju se prema svojoj namjeni u područja kao što su pozicioniranje, mobilnost, augmentativna i alternativna komunikacija (AAK), pristup tehnologiji, prilagođene igračke i igre, prilagođena okolina te pomagala za učenje i obrazovanje (Bryant i Bryant, 2003, prema Iowa Center of Assistive Technologies, 2016).

Učinkovita i odgovarajuća primjena AT može u potpunosti transformirati živote ljudi jer omogućuje njihovo aktivno sudjelovanje u obrazovanju, radu, sportu i svakodnevnom životu. Bez pristupa potrebnoj AT, više od 30 posto svjetske populacije imat će poteškoće u zadovoljavanju osnovnih ljudskih potreba. Prema podacima WHO, danas 2,5 milijardi ljudi treba barem jedan oblik asistivne tehnologije, a procjenjuje se da će taj broj do 2050. narasti na 3,5 milijardi.
Hrvatska, kao potpisnica Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom, obvezala se na osiguravanje pristupa AT, promicanje razvoja i edukacije stručnjaka, kao i osiguravanje dostupnih i pristupačnih tehnologija osobama s invaliditetom.

Uz ovu Konvenciju, relevantan pravni i strateški okvir čine Ustav RH, Nacionalni plan i Akcijski plan za izjednačavanje mogućnosti za osobe s invaliditetom, kao i brojni zakoni i pravilnici u sustavima zdravstva, obrazovanja, socijalne skrbi i zapošljavanja. Članak 2. UN Konvencije obvezuje države da osiguraju razumnu prilagodbu u pružanju usluga, što uključuje i upotrebu asistivne tehnologije.

Najčešća pomagala

U Hrvatskoj, prema podacima iz 2024., živi 653.577 osoba s invaliditetom, što čini 17 posto ukupnog stanovništva. Od tog broja, najveći dio čine osobe starije od 65 godina, dok je nešto više od 40 posto osoba u radno aktivnoj dobi. Najčešći oblici oštećenja uključuju višestruka oštećenja, oštećenja lokomotornog sustava i drugih organa. Izvješće o osobama s invaliditetom (Benjak, 2024.) navodi da se najčešće koriste očna i tiflotehnička pomagala, pomagala za šećernu bolest te za urogenitalni sustav.

Unatoč važnosti AT, u Hrvatskoj još uvijek ne postoji registar djece, mladih i odraslih osoba kojima je potreban neki oblik asistivne tehnologije. Procjenjuje se da više od četiri tisuće djece s teškoćama u razvoju treba neki oblik augmentativne i alternativne komunikacije (AAK). Ipak, AAK sredstva još uvijek nisu uvrštena na Listu pomagala HZZO-a, pa se njihova nabava najčešće financira iz osobnih sredstava korisnika i njihovih obitelji.

Bez definiranih standarda

Pored nedostatka sustavne podrške za financiranje, bitan izazov predstavlja i sustav procjene i pružanja podrške pri korištenju AT, koji je u Hrvatskoj rascjepkan između zdravstva, socijalne skrbi i obrazovanja, često centraliziran u većim gradovima poput Zagreba te još uvijek bez jasno definiranih standarda.
Primjena asistivne tehnologije zahtijeva transdisciplinarni pristup koji uključuje procjenu različitih vještina: komunikacijskih, jezičnih, senzoričkih, motoričkih, kognitivnih i socijalnih aspekata funkcioniranja korisnika te zahtjeva koordiniran rad između stručnjaka različitih profila kao što su edukacijski rehabilitatori, logopedi, radni terapeuti, psiholozi. Takav koordinirani rad jedino osigurava uspješnost u implementaciji u svakodnevni život jer zahtijeva cjelovito sagledavanje korisnika i njegovih potreba unutar okružanja u kojem živi.

Za daljnje unapređenje pristupa i korištenja AT u Hrvatskoj potrebno je poduzimati mjere koje uključuju standardizaciju procjena i usluga, uvrštavanje AAK pomagala na Listu pomagala HZZO-a, formiranje nacionalnog registra korisnika AT, dodatno usavršavanje stručnjaka kroz specijalizirane programe u području AT, decentralizaciju i bolju koordinaciju podrške te snažniju promociju i osvještavanje javnosti o važnosti asistivne tehnologije za svakodnevno funkcioniranje osoba s invaliditetom.
#UnlockTheEveryday #WorldATDay

Više iz rubrike:
Povezani članci
Doneseni standardi struke

Pomagala za osobe s invaliditetom ne koriste se u najmanje 50 posto slučajeva

Udruga Vjeruj i djeluj

Inicijativa za zapušteni Dom željezničara u Splitu

Nagrada u Trogiru

Edi Rožić ni nakon amputacije nije odustao od omiljenog sporta

Digitalna cestarina

Kako će novi sustav za cestarine funkcionirati za osobe s invaliditetom?

Tražite više o zdravlju? Pretražite Portal Zdravlje
Najnovije s našeg portala
Prof. dr. sc. Ervina Bilić:

Partnerski odnos s bolesnikom od iznimnog je značaja

Regenerativna medicina

Koštana srž pacijenta aplicirana u čeljusni zglob

Glazba i tjelovježba - nije mit

Slušanje glazbe uz trening daje bolje rezultate

Prim. Budisavljević

Moja je dužnost reći pacijentici da lijek postoji

Portal Zdravlje donosi
Odabrali čitatelji
Metastatski rak dojke

Važno je da poživim dovoljno dugo kako bih dočekala – lijek

Prof. dr. sc. Ervina Bilić:

Partnerski odnos s bolesnikom od iznimnog je značaja

Prim. Budisavljević

Moja je dužnost reći pacijentici da lijek postoji

Tekst koji je ujedinio

Liječnik ženi s rakom: Postoji lijek, ali nije nam dostupan

Kontakt / Predloži temu
Zdravstvena pismenost

Prof.dr.sc. Selthofer – Relatić o zatajenju srca, simptomima i liječenju

Nefreteta Zekić Eberhard

Dr. Miodrag Beneš: Otkrivanje i odstranjivanje polipa, preventiva raku debelog crijeva

Nefreteta Zekić Eberhard

Dr. Janković savjetuje: Kako se pripremiti za odlazak liječniku

Nađa Berbić

Dr. Bohnert o čestom uzročniku mokraćnih infekcija – E. coli

Žaklina Jurić