Na stručnim događanjima često možete čuti kakvo liječničko iskustvo, uglavnom se to naziva prikazom pacijenta. Uvijek je sve lakše jednostavnije i zornije predočiti nekim konkretnim primjerom, anonimnim dakako, ali stvarnim i što bi se reklo, iz prakse. Kao nestručnoj publici posebno je lakše shvatiti i, da tako kažem, uhvatiti bit neke liječničke teme kad ju “prevedu” u nečiji život.
No, ima tih prikaza slučajeva koji ostave bez teksta. Kad iza nekih inicijala i godišta rođenja ne možeš se naježiti kakva sudbina stoji. Tako je upravo s mladom trudnicom, u njenim 30ima, kojoj je u trudnoći dijagnosticiran rak debelog crijeva. Uslijedili su hitna operacija i kemoterapija tijekom trudnoće koja je nakon poroda pojačana. Dijete je rođeno u potpunosti zdravo, a patohistološki nalaz je kod majke pokazao da se radi o trećem stadiju karcinoma kolona.
Što ćemo sad?
Kroz pretrage tijekom liječenja raka debelog crijeva pratile su se sitne lezije u jetri. No, kroz vrijeme te su lezije postale metastaze i sada se smatra da je njena bolest inoperabilna. Ovakvu patnju i borbu iznio je dr. sc. Marin Golčić na simpoziju posvećenom nealkoholnoj masnoj bolesti jetre (NAFLD) koji je organizirao KBC Rijeka. Kako je i tamo rekao ovaj liječnik: Što ćemo sad?
Naime, čak 30 posto svih oboljeilh od karcinoma debelog crijeva kad tad će razviti metastaze na jetri. Kako je iznio dr. Golčić, 80 posto tih pacijenata ima inoperabilne metastaze jetre. To dovodi da je petogodišnje preživljenje tih pacijenata 27 posto. No, kod onih preostalih 20 posto je značajno bolje.
Nova vrata u bezizlaznoj situaciji
Pokazao je smjer koji je bio tema njegovog kako izlaganja tako i samog rada; transplantacija jetre kod oboljelih od metastatskog raka debelog crijeva. Studija sa 100 ovakvih pacijenata, objavljena u Lancetu, pokazala je 57 posto petogodišnje preživljenje kod oboljelih koji su dobili transplantaciju jetre naspram svega 13 posto kod onih koji su liječeni kemoterapijom. Čak 30 – 40 posto nakon pet godina nije imalo znakova povrata bolesti. Kako je rekao dr. Golčić, jednom kad maknemo jetru, rak se tu praktički više ne vraća. Zato i razmišlja o transplantaciji kod ove mlade pacijentice.
Transplantacija kod metastatske bolesti ogroman je iskorak. Neka nova vrata u naoko bezizlaznoj situaciji u kojoj je već sve poduzeto. No, nije nemoguće.
Osim rezultata studije dr. Golčić i njegovi kolege mogli su čuti stav izv. prof. dr. Tajane Filipec Kanižaj iz KB Merkur. Ta je zagrebačka bolnica odavno sinonim za transplantacijsku medicinu i uspjehe u svijetu.
– Na Merkuru smo radili dvije transplantacije s metastazama. Prvi korak kad širite indikacije je živi donor. Dakle, da s druge strane imamo živog donora. Tada pak morate znati da potencijalno ugrožavate zdravu osobu, rekla je prof. Filipec Kanižaj. Ova je liječnica iznijela iskustva s Merkura, uputila što je sve potrebno za ovakav pothvat i poručila – mi smo spremni za suradnju.
