Portal ZdravljeAktualnoKako je spašavati živote helikopterskom hitnom, priča dr. Aranza

Kako je spašavati živote helikopterskom hitnom, priča dr. Aranza

Koliko smo puta gledajući helikoptere u letu ili čitajući vijesti o uspješnoj akciji zahvaljujući helikopterskoj službi pomislili na hrabre ljude koji spašavaju živote? Jedna od onih koja je dio tima Helikopterske hitne službe je dr. Jelena Aranza, spec.hitne medicine, voditeljica HMS Solin i Muć.
Kako kaže, u svom dugogodišnjem radu u djelatnosti hitne, radi u zemaljskoj Hitnoj medicinskoj službi, voditelj je dvije ispostave te u sustavu Helikopterske hitne medicinske službe.
– Imam sreću što sam svjedok razvoja Helikopterske hitne službe i napredovanja koji je još u tijeku. Sudjelovala sam u pilot projektu HHMS-a u bazi Brač 2015. s kolegama iz Zavoda za hitnu medicinu Splitsko dalmatinske županije i talijanskom letačkom posadom. Od 2016. nastavila sam raditi u Helikopterskoj hitnoj medicinskoj službi u bazi Dubrovnik s medicinarima iz raznih županija, pilotima i tehničkim osobljem MUP-a. Baza u Dubrovniku je i danas operativna po danu, priča dr. Aranza.

Oprema helikoptera

Od 30. ožujka ove godine u Hrvatskoj postoje četiri baze Helikopterske hitne medicinske službe.
– Helikopterska hitna medicinska služba se kontinuirano razvija; od edukacije nas koji smo u helikopteru, hitnjaka koji dolaze po pacijente na bolničkom helidromu ili ih dovoze na otočke i udaljene lokacije, opreme, modela rada, podrške medicinske prijavno dojavne jedinice, objašnjava dr. Aranza. Do 30. srpnja u bazi Dubrovnik evidentirana su 543 leta, baza Brač je imala 186 intervencija.

– Prema tipu intervencija trudimo se da u što većem broju budu primarne; da se sleti što bliže mjestu događaja i da se pacijenti medicinski zbrinu u okviru zlatnog sata. To nam je u fokusu za daljnje poboljšanje rada, napominje dr. Aranza.
Uspostava helikopterske hitne pripremljena je u fazama. Naknadno će se analizirati podaci i razmatrati potreba o mogućim dodatnim resursima, novim helikopterima ili helidromima.
Ono što je najvažnije je da su njihovi helikopteri medicinski dobro opremljeni. Imaju opremu za održavanje života odraslih i djece, defibrilator, respirator, opremu za zbrinjavanje traume, vakum madrac… U svakodnevnom obavljanju zadataka mnogo im znači i obnovljeni helidrom KBC-a Split.
– Obnovljeni helidrom na Firulama je neophodan u organizaciji spašavanja života ugroženih pacijenata iz udaljenih područja i s otoka u okviru zlatnog sata. Kontinuirana edukacija izvanbolničke HMS, dodatna obuka i trening u helikopteru koje smo završili i dobili certifikate pružila nam je specifična znanja. I u helikopterskoj i u zemaljskoj Hitnoj cilj je isti, što žurnije medicinski zbrinuti i opskrbiti naglo oboljelu ili ozlijeđenu osobu, navodi dr. Aranza.

Najteže je kad su u pitanju djeca

Rad u Helikopterskoj hitnoj medicinskoj službi zahtjevniji je jer uz osobne karakteristike na koje se može utjecati, profesionalnost, stručnost, sabranost, odlučnost i hrabrost, postoje i vremenske neprilike na koje se ne može utjecati, a otežavaju let i rad u helikopteru. Svemu usprkos pomagali su pacijentima s najtežim dijagnozama.
– Zbrinjavali smo bolesnike s akutnim koronarnim sindromom, moždanim udarima, osobe s težim poremećajima svijesti, traumama različite etiologije, utopljenike i teža stanja u pedijatriji, nabraja dr. Aranza dio dijagnoza. Najteže im je kada je u opasnosti dijete, pa su im takvi zadaci posebno stresni.
Hrvatska je mlađa helikopterska medicinska služba. Usvaja se ono što im može koristiti i ono primjenjivo za naše uvjete, a letački i medicinski edukatori su im bili Talijani te Španjolci. Pri obavljanju hitnih intervencija helikopterom poseban tretman imaju trudnice.
– Trudnice s komplikacijama u trudnoći se prevoze. Prema smjernicama porod nije preporučen u helikopteru. Ukoliko je porod započeo on se obavlja na mjestu intervencije, a potom se prevoze rodilja i novorođenče u rodilište, napominje dr. Aranza.

Neutralizacija stresa

S obzirom da su stalno u stresnim situacijama, svaki ‘hitnjak’ ima svoj recept za postizanje smirenosti i koncentracije na intervencijama.
– Kao i skoro svako žensko kaštelansko dite trenirala sam odbojku u OK Kaštela. Primijenila sam sportsko iskustvo fokusiranja na zadatak u hitnoj medicini. U sportu je to utakmica, a u hitnoj je utakmica za spasiti ljudski život, za umanjiti mogući invaliditet, za umanjiti posljedice akcidentalnih stanja, traume ili naglo nastupajuće bolesti. Putovanjima pokušavam neutralizirati stresan i odgovoran posao. Ona mi pružaju dodatno zadovoljstvo, stičem nova iskustva, ideje, nastojim pozitivno razmišljati, objašnjava.
Rijetko hitnjak ima ljeti godišnji odmor pa su njezina putovanja kraća sa svrhom brzopoteznog energetskog obnavljanja.
Za kraj pjevušeći parafrazira poznate stihove i s osmijehom poručuje: -U danima sretnim, u danima grubim, ja ne mogu drugo nego da rad u Hitnoj volim!

Više iz rubrike:
Povezani članci
OB Josip Benčević

Izgrađen helidrom bolnice u Slavonskom Brodu

Na Uskrs prva intervencija helikopterske hitne

Započela edukacija timova helikopterske hitne

Tražite više o zdravlju? Pretražite Portal Zdravlje
Najnovije s našeg portala
Bolje liječenje

Metastatski rak dojke – produljenje života cilj je i oboljelima i liječnicima

Savjet liječnika

Stršljen – što učiniti kod uboda i kad potražiti hitnu pomoć

Prva godišnjica

U splitskoj bolnici obavljeno 16 transplantacija bubrega

Prof. dr. sc. Ervina Bilić:

Partnerski odnos s bolesnikom od iznimnog je značaja

Portal Zdravlje donosi
Odabrali čitatelji
Prof. dr. sc. Ervina Bilić:

Partnerski odnos s bolesnikom od iznimnog je značaja

Bolje liječenje

Metastatski rak dojke – produljenje života cilj je i oboljelima i liječnicima

Prim. Budisavljević

Moja je dužnost reći pacijentici da lijek postoji

Metastatski rak dojke

Važno je da poživim dovoljno dugo kako bih dočekala – lijek

Kontakt / Predloži temu
Zdravstvena pismenost

Promjene na dječjoj koži – koje pratiti, na koje reagirati, objašnjava dr. Krnić

Nefreteta Zekić Eberhard

Prof. Eljuga ususret Danu narcisa, simbolu upozorenja na rak dojke

Nađa Berbić
Ovog gosta je dosta!

Magistra Soldo o neprocjenjivoj ulozi ljekarnika u onkologiji

Ana Soldo, mag. pharm.
Treći dio serijala o boli – bol u kostima

Bol u kostima – mogući uzroci, simptomi i kada se javiti liječniku

doc. dr. sc. prim. Boris Radić