Svjetska populacija suočena je s još jednom opasnom epidemijom – trećina odraslih boluje od arterijske hipertenzije odnosno povišenog tlaka. Još strašnije zvuči podatak da se broj oboljelih udvostručio od 1990. do 2019. godine. Sa 650 milijuna na 1.3 milijarde oboljelih. Epidemija arterijske hipertenzije aktualna je i kod nas. U Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti glavni uzrok smrtnosti s 36,6 posto umrlih.
– Povišeni krvni tlak ili arterijska hipertenzija je kronična bolest pri kojoj je krvni tlak u arterijama povišen. Prema smjernicama Europskog kardiološkog društva definira se kao povišeni arterijski tlak iznad 140/90 mmHg te je tada već potrebno medikamentozno liječenje tj. liječenje tabletama za tlak. Danas opravdano govorimo o epidemiji arterijske hipertenzije i vodeći je čimbenik rizika smrtnosti u svijetu. Današnji podaci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) jasno to pokazuju. Isto tako podaci ukazuju da od hipertenzivnih bolesti boluje svaki treći odrasli stanovnik Hrvatske jednako kao i u svijetu -govori dr.sc. Domagoj Marković, interventni kardiolog KBC-a Split.
Polovica oboljelih bez dijagnoze
Jedan od problema je što polovica oboljelih nema postavljenu dijagnozu. Ne znaju da imaju povišeni tlak jer je to tiha podmukla bolest koja godinama ne mora pokazivati simptome.
Što učiniti kada primjetimo simptome koji bi mogli upućivati da imamo visoki tlak? To može biti vrtoglavica, crvenilo u licu, glavobolje, kratki dah…
-Dijagnoza se postavlja brzo i jednostavno mjerenjem arterijskog tlaka. Normalne vrijednosti bi trebale biti 120/80 mmHg. Mjerenje arterijskog tlaka se redovito provodi kod liječnika obiteljske medicine, kod preventivnih i sistematskih pregleda, uređajima za kućno mjerenje tlaka, itd… Svjetska liga za hipertenziju preporučuje da svatko izmjeri svoj krvni tlak barem jednom godišnje. A osobe koje boluju od hipertenzije mjere ga prema preporuci liječnika. Kod pacijenata koji već imaju postavljenu dijagnozu, njih manje od 20 posto, ima tlak pod kontrolom – navodi dr.sc.Marković.
Ako ste među onima koji su već dobili lijekove, može pomoći i promjena životnih navika. Potrebno je smanjiti unos soli, hraniti se uravnoteženom prehranom, prestati pušiti, izbjegavati prekomjerno pijenje alkohola, baviti se tjelesnom aktivnošću i održavati normalnu tjelesnu težinu. Ukoliko se zapustimo, ignoriramo znakove upozorenja, povišeni tlak može imati teške pa i kobne posljedice.
– Loše liječena arterijska hipertenzija dovodi do moždanog udara, srčanog udara, zatajenja srca, oštećenja bubrega i mnogih drugih zdravstvenih problema – upozorava dr.sc. Marković.
Novi način liječenja
Dodaje i kako bi učinkovitije liječenje arterijske hipertenzije, prema zadnjim procjenama WHO, moglo spriječiti 76 milijuna smrti, 120 milijuna moždanih udara, 79 milijuna srčanih udara i 17 milijuna slučajeva zatajenja srca do 2050. godine.
Lijekovi su za oboljele od arterijske hipertenzije do sada bili jedini način liječenja. Odnedavno se u svijetu provodi novi način liječenja arterijske hipertenzije invazivnim pristupom. Ukorak sa svijetom ide i naša medicina. Takav zahvat obavljen je u KBC Split, a u timu je bio dr.sc. Marković, koji nam objašnjava o kakvom je zahvatu riječ.
– Renalna simpatička denervacija je minimalno invazivna operacija gdje se posebnim kateterom radiofrekventnom energijom abliraju (denerviraju) simpatička živčana vlakna oko renalne (bubrežne) arterije koje uzrokuju povećani arterijski krvni tlak. Nakon toga dolazi do pada arterijskog tlaka u cijelome organizmu. Povećani arterijski tlak je uzrokovan povećanom aktivacijom simpatičkog živčanog sustava koji uzrokuje da su krvne žile sužene u cijelom tijelu. Ovom metodom se smanji aktivnost simpatičkog živčanog sustava i automatski prošire krvne žile i smanji arterijski tlak – kaže dr.sc.Marković.
Nakon njegova povratka iz Sveučilišne bolnice u Zurichu (UniversitatsSpital Zürich-USZ), gdje je ovu metodu usavršio, ova operacija se od nedavno počela provoditi i u KBC-u Split. Na prvoj ovakvoj operaciji uz našeg sugovornika u timu su sudjelovali dr. sc. Frane Runjić, pročelnik Zavoda za ishemijske bolesti srca KBC-a Split, doc. dr. sc. Dražen Perkov te interventni kardiološki inžinjeri i medicinske sestre.
Postepena normalizacija tlaka
-Ovo je drugi put u Hrvatskoj da se intervencija renalne denervacije napravila preko radijalne arterije u lijevoj ruci, a ne preko femoralne arterije u preponi kako se inače provodi radi anatomske nemogućnosti kod pacijenta da se tako napravi. Operacija je uspješno prošla te je pacijent nakon same intervencije imao značajan pad arterijskog tlaka. Nakon mjesec dana praćenja pacijenta bilježi se postepena normalizacija arterijskog tlaka te se pacijentu postupno smanjuje potreba za lijekovima za tlak – opisuje dr.sc.Marković, zahvalan cijelom timu splitske bolnice. Kaže da im se već javljaju pacijenti iz svih dijelova Hrvatske koji su zainteresirani za ovu metodu.
– Treba zapamtiti da se ova metoda može koristiti za pacijente koji ne žele uzimati ili žele smanjiti lijekove za povišeni tlak. Ali i kod pacijenata koji, unatoč svim lijekovima, tlak ne mogu dobro regulirati. Svi zainteresirani pacijenti mogu dobiti informaciju o proceduri i prijaviti se na pregled putem kardioloških ambulanti ili ambulante za hipertenziju pri KBC-u Split. Kardiologija KBC.a Split pod predstojnicom, prof. dr. sc. Darije Baković Kramarić, i ravnateljem prof. dr. sc.Julijem Meštrovićem prati zadnje svjetske trendove. I pruža pacijentima mogućnost vrhunske medicinske usluge kao u najvećim svjetskim kardiološkim centrima – ističe dr.sc. Marković.
