Iako 47,6 posto stanovništva Hrvatske živi u ruralnim područjima, pojam ruralno zdravlje gotovo je nepoznat. No, ruralno zdravlje strateški je cilj EU i prioritet za revitalizaciju ruralnih područja. Kao odgovor na tu problematiku pokrenuti su brojni programi. Jedan od njih je i dRural projekt pokrenut lani u okviru programa Obzor 2020. U Hrvatskoj je ovim projektom, kojemu je cilj implementirati tržište digitalnih usluga za europske ruralne regije u području socijalnih i zdravstvenih usluga, obuhvaćena tek Dubrovačko-neretvanska županija.
Projekt pod nazivom ruralno zdravlje pokrenut je i u Daruvaru još 2013., ali se prvenstveno odnosi na studente medicine. Ideja je odvesti studente iz zdravstvenog ustroja velikog grada u ruralno područje kako bi tamošnjem stanovništvu probudili svijest o važnosti zdravog načina življenja. S druge je strane budućim liječnicima pružena prilika da se upoznaju s problemima i specifičnostima koje rad u ruralnim područjima zahtjeva. Za dio ruralnih područja u kontekstu pristupačnosti medicinskim uslugama u EU se koristi i pojam “medicinska pustinja”. Znači da osoba koja živi u ruralnom području ne može dobiti određene medicinske usluge zbog nedostatka lokalnog medicinskog osoblja.
Starenje radne snage
– Ovo je jedan od najvećih izazova s kojima se suočavamo. Jedan od razloga svakako je i starenje. Starenje zdravstvene radne snage ozbiljan je problem za europske zdravstvene sustave, pokazalo je i nedavno izvješće WHO/Europe. Čak i u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, gdje biste obično imali seoskog liječnika koji sada odlazi u mirovinu, mnogi od njih zapravo rade i nakon dobi za umirovljenje samo kako bi održali uslugu. Jer ne mogu pronaći zamjenu. I to je problem cijele Europe. To je problem u Skandinaviji, to je problem u Francuskoj. Dobivanje zamjena u ruralnim područjima nije u novcu. Ili barem ne samo u tome. Kada sami radite u ruralnoj zajednici, to može biti vrlo zastrašujuće. Može biti vrlo, vrlo stresno. Osobito za mlađeg, manje iskusnog stručnjaka, upozorila je Natasha Azzopardi-Muscat, direktorica odjela za zdravstvene politike i sustave zemalja pri WHO.
Izvješće WHO/Europe dolazi s akcijskim planom od 10 koraka. Od kojih se četvrti bavi razvijanjem strategija koje privlače i zadržavaju zdravstvene radnike u ruralnim. Gledajući europske zemlje, postoje različiti primjeri rješavanja ove problematike. Finska, primjerice, koristi mješavinu strategija koje uključuju prilagodbu geografske distribucije upisa na osposobljavanje, delegiranje zadataka s liječnika na medicinske sestre. I pružanje poticaja (uključujući beneficije plaće i fleksibilnost radnog vremena) kako bi se potaknulo naseljavanje.
Zadovoljstvo poslom
Ove problematike u Hrvatskoj su svjesni i u KoHOM-u, čiji su predstavnici ove godine sudjelovali na svjetskoj konferenciji o ruralnom zdravlju u Irskoj te Ruralnom forumu na Siciliji.
– Zanimljivo je da je Hrvatskoj predloženo domaćinstvo za Ruralni forum 2024. Stoga smo dogovorili osnivanje radne skupine kako bismo razmotrili tu mogućnost. Globalna radna snaga dugoročno trpi nedostatak osoblja u udaljenim i nedovoljno opskrbljenim područjima u kojima živi čak 48 posto svjetske populacije. Zadovoljstvo radnim okruženjem važan je prediktor zadržavanja liječnika obiteljske medicine u ruralnom području. Cilj je naučiti strategije motiviranja mladih obiteljskih liječnika za rad u ruralnim područjima. Buduća istraživanja trebala bi pokušati odgovoriti na pitanje zašto ruralni liječnici obiteljske medicine imaju veću vjerojatnost odlaska iz ruralnih krajeva usprkos povećanom zadovoljstvu poslom, kaže dr. Nataša Mrduljaš – Đujić iz KoHOM-a.
