Na zadnji dan javne rasprave o ključnim reformskim zakonima, Hrvatska liječnička komora (HLK) upozorila je da predložene izmjene forsiraju neatraktivan rad u domovima zdravlja. Te će se posljedično sve manje liječnika odlučiti za specijalizaciju u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Želimo jasno upozoriti Ministarstvo da će koncept primarne zdravstvene zaštite koji predlažu, a koji otežava slobodan izbor o radu u domu zdravlja ili ugovornoj privatnoj praksi, ubrzati daljnje kadrovsko urušavanje primarne zdravstvene zaštite, poručuju.
Predsjednik HLK, Krešimir Luetić, kaže da je forsiranje rada u domovima zdravlja u izravnoj suprotnosti s deklariranim reformskim ciljem ministra Vilija Beroša o jačanju primarne zdravstvene zaštite. Jer će onemogućiti kadrovsku obnovu tog dijela zdravstvene skrbi.
HLK u primjedbama na predložene zakone traži da se liberalizira pravo liječnika obiteljske medicine da sami odlučuju o obliku svojeg rada. Da im se olakša odlazak u privatnu praksu obiteljske medicine koja ima ugovor s HZZO-om.
Taj oblik rada liječnicima pruža bolje financijske uvjete i jedan je od načina da se obiteljska medicina ponovno učini privlačnom specijalizacijom i mjestom rada, ističu.
Protive se i ukidanju sadašnje zakonske odredbe o maksimalno 25 posto ordinacija u pojedinoj specijalizaciji u sklopu domova zdravlja. Kao i podizanju uvjeta za otvaranje privatne prakse s dosadašnjih godinu dana rada u domu zdravlja na pet godina rada.
Kako bi se zadržalo kadrove u javnome zdravstvu, Komora je predložila i zadržavanje sadašnjeg modela dopunskog rada liječnika. Te iznijela protivljenje predloženoj obavezi jednogodišnjeg rada novodiplomiranih liječnika.
Ograničavanje mandata
Predložila je i ograničenje broja mandata rukovoditelja na svim razinama kao i novi model specijalističkog usavršavanja. U Komori smatraju da bi njihovi prijedlozi imali dugoročno blagotvorne učinke na održivost ljudskih resursa u javnom zdravstvu.
Zagovaraju ograničenje na najviše dva mandata za sve razine upravljanja – od ravnatelja i upravnih vijeća do šefova klinika, zavoda i odjela.
To bi bila važna promjena paradigme upravljanja u javnom zdravstvu. Činjenica prolaznosti svih voditelja treba od njih izvući najbolje, a eliminirati negativne učinke vječnog šefovanja, naglašava Luetić.
Komora predlaže cjelovitu reformu modela specijalističkog usavršavanja s centralnim planiranjem, raspisivanjem, dodjeljivanjem, financiranjem i nadzorom te evaluacijom specijalističkog usavršavanja. Predložila je također da ona preuzme javne ovlasti upravljanja novim modelom specijalističkog usavršavanja.
