U sklopu Doma zdravlja, u zgradi stare Školske poliklinike u središtu Splita, lani je otvoren dijagnostički centar. Osim magnetske rezonance dostupni su svi uređaji za snimanje. Pa dobar dio pacijenata umjesto u KBC Split na snimanje dolazi tamo. O uređajima s kojima raspolažu, vrstama snimanja, ali i priopćavanju loših nalaza razgovarali smo s radiologinjom dr. Renatom Čuljak koja tamo radi uz dr. Davora Luetića i dr. Marinu Norac Kevo.
Koliko u Školskoj poliklinici imate ukupno i kojih uređaja te za što se sve koriste?
Ovdje na jednom mjestu imamo klasični RTG, potom RTG zubi gdje pacijenti mogu napraviti ortopan i rendgen zubi, mamograf, UZV te CT. Sada su svi uređaji za snimanje digitalni i više nema onih starih filmova već sve snimke pacijenti dobivaju na CD-u.
Imate li dovoljno liječnika i inženjera za snimanje i čitanje nalaza?
U svakodnevnom radu imamo troje liječnika na raspolaganju. Ako govorimo o radu na CT-u još uvijek smo u fazi organizacije rada, ali se nadam da ćemo uspjeti raditi u dvije smjene. Konkretno će jednu smjenu pokrivati djelatnici Doma zdravlja tako da nas pet kolega po jedan dan radimo na CT- u, a drugu bi u čitanju nalaza pokrivale kolege iz KBC-a Split. Ja bih osobno uz to još dva dana radila u Splitu i dva u Sinju.
Koje organe pacijenti najčešće dolaze snimati?
To su uglavnom pluća, kralježnica, zglobovi, sinusi koji se snimaju na klasičnom rendgenu. Stariji muškarci dolaze često na pregled prostate. Ostalo je UZV dojki i abdomena. Mislim da bi bilo još svih snimanja, ali mi jednostavno radimo onoliko koliko možemo. Najčešći su nam pacijenti srednje životne dobi.
Koliko dnevno obavite snimanja na svim uređajima kojima raspolažete i gdje je najveći pritisak?
Najveći pritisak je na UZV-u i to posebno dojke jer je, nažalost, jako puno operiranih žena. Pritisak je zaista velik i mi pokušavamo koliko možemo to ublažiti. Svaki dan u dvije smjene obavimo tridesetak UZV-a, a mislim i da ih ima duplo da bi se i to sve popunilo. Od tih tridesetak snimanja UZV-a je čak 20 snimanja dojki.
Za koje postupke snimanja je potreban prethodni upis, a za koje nije?
Za snimanje zubi rendgenom ili ortopana nije potreban prethodni upis već je dovoljno da pacijenti samo dođu s uputnicom. Upis je potreban za rendgen, ali nije potreban ako se sumnja na neku traumu. Kao što nije potreban ni za rendgen pluća kada se sumnja na upalu. Potrebno se upisati za UZV bilo kojega organa, mamografiju i u budućnosti CT koji je novi stigao u naš centar. No, nakon spajanja, dozvola i obuke bit će spreman za rad u listopadu.
Koliko znam kod vas upise pacijenata obavljaju liječnici obiteljske medicine?
Tako je. Mi to radimo po preporuci HZZO-a koji je uveo centralno upisivanje pacijenata. Kalendar je otvoren samo prema liječnicima obiteljske medicine ili ginekolozima koji također pacijentice mogu naručiti za UZV dojke ili mamografiju. Mi nemamo pristup tom kalendaru i van tih termina upisujemo samo onkološke pacijente. Ili eventualno primjerice hitnu pacijenticu koja je napipala kvržicu na dojci pa joj liječnik obiteljske medicine napiše uputnicu. Takvu pacijenticu ćemo što skorije primiti. Dnevno imamo par termina za onkološke pacijente koji su u aktivnoj fazi liječenja i koji se prate kod onkologa.
Odakle vam sve dolaze ljudi na snimanje?
Redovno nam dolaze pacijenti s otoka, vrlo često s Visa i Šolte te iz Zagore dok su nam Brač i Hvar pokriveni. No, mi smo sada u puno boljoj situaciji nego što je bila prije par godina jer svoju dijagnostiku ima Sinj, Imotski, Kaštela, Trogir i Solin. Tu smo relativno dobro pokriveni. Tamo gdje nemamo liječnika koristimo telemedicinu odnosno pisanje nalaza na daljinu. Ja konkretno za današnja snimanja u našem centru očitavam i one iz Vrgorca.
Za dva mjeseca će biti godinu dana da radi vaš dijagnostički centar. Čini li vam se da građani znaju za njega i je li snimanje kod vas smanjilo čekanje u bolnici?
Građani uglavnom znaju za naš centar, a zahvaljujući Školskoj poliklinici i u bolnici se osjetilo da dio pacijenata dolazi kod nas na snimanje. Jer kada sam ovdje počela raditi prije skoro godinu dana na UZV dojke se u bolnici čekalo 21 mjesec, a sada se čeka 13 mjeseci. Pacijentica koja se danas snimi može se odmah javiti svom obiteljskom liječniku da je upiše za novo snimanje. Taman će imati termin kada joj treba.
Odazivaju li se pacijenti na prethodno zakazane preglede i snimanja?
Otprilike 20 posto pacijenata ne dolazi na unaprijed zakazana snimanja niti se prethodno odjavljuju zbog čega propadaju termini. Primjerice, ni danas nam nisu stigle dvije pacijentice na UZV dojki. Da su na vrijeme otkazale pregled mogli smo obaviti snimanje drugim pacijentima. Pregled bi se izbrisao u kalendaru, a liječnici obiteljske medicine bi vidjeli da im se nudi slobodan termin i upisali bi svog pacijenta. Odgađanje termina je vrlo jednostavno jer na potvrdi termina na dnu piše broj na koji se pregled odnosno snimanje može otkazati.
Jeste li bili u situaciji da ste kada ste snimali pacijenta otkrili možebitni karcinom i kako ste mu to priopćili?
Morate znati da je i nama grozan osjećaj kada vidimo nešto što stvarno izgleda kao karcinom. Nažalost, imamo situacija u kojima smo gotovo 90 posto sigurni da se radi o zloćudnoj bolesti. S obzirom da se identificiramo s pacijentima, a najčešće su to žene jer je karcinom dojke jako čest kod nas, nije nam lako. Osobno nikada nisam dala nalaze da ništa nisam rekla. Uvijek se pacijentu kaže da ima neka promjena koja je suspektna ili sumnjiva, da bi moglo biti nešto loše, ali da se ne treba odmah dizati panika već je potrebno napraviti punkciju ili biopsiju. Isto tako kažem da treba pričekati te nalaze pa vidjeti. Istaknem im i da treba ostati pribran, ići korak po korak te da u svakom slučaju gledaju pozitivno jer su danas sa svim dostupnim lijekovima ishodi puno bolji nego što su bili.
Manji dio žena vjeruje kako mamografija jako puno zrači te da im može naškoditi zbog čega odbija snimanje dojki. Što reći na to?
Činjenica je da novi mamografski uređaju koji su digitalni, a koji imamo i mi u svim našim ispostavama zrače manje od starih uređaja. Isto tako prema novim smjernicama mamografija je osnovni pregled za rano otkrivanje raka dojki. Prihvaćen je kao metoda probira kod asimptomatskih žena starijih od 40 godina života jer je jedina metoda pregleda dojki za koju je dokazano da smanjuje smrtnost od karcinoma. Zato bih savjetovala ženama da je ne izbjegavaju i rade kako im radiolog preporuči. Morate znati da u mnogim europskim zemljama, konkretno u Njemačkoj i Engleskoj, žene uopće nemaju pravo na UZV dojki na uputnicu već samo na mamografiju i tek ako ona pokaže nešto sumnjivo onda imaju pravo na UZV.
Kako medicinsko osoblje postupa u slučaju kada na snimanje CT- a s kontrastnim sredstvom dođe pacijent alergičan na jod?
Postupak svakako zavisi o stupnju alergijske reakcije. Ako je pregled neophodan može se obaviti uz premedikaciju što znači da im se u obliku tableta da zaštita za sprečavanje alergije. To se onda obavlja isključivo u bolničkim uvjetima gdje je dostupan anesteziolog. Ali ćemo svakako prvo razmisliti o drugoj pretrazi koja je manje razična za pacijenta, recimo magnetskoj rezonanci.
