Komunikacija u medicini jedna je od četiri temeljne vještine svakog zdravstvenog profesionalca. Poruka dolazi sa otvorenja trodnevne Međunarodne konferencije o komunikaciji u medicini, za koju je rečeno da je jedna od četiri temeljne vještine svakog zdravstvenog profesionalca.
Pod motom “Čovjek je čovjeku lijek” konferencija je okupila stručnjake raznih profesija koji ističu kojilo je važna komunikacija i usvajanja komunikacijskih vještina.
Učiti vještine komuniciranja
Komunikacija u medicini nije samo razgovor s pacijentom. To je i odnos s članovima njegove obitelji, medijima, farmaceutskim i osiguravajućim kućama. Jednako tako s udrugama pacijenata, vladinim i nevladinim organizacijama, istaknula je dr. Marijana Braš, predsjednica Organizacijskog odbora konferencije.
Istaknula je koliko je važna pravilna komunikacija s pacijentom kada bolesniku treba reći lošu vijest ili prognozu liječenja.
– To su pravila koja se moraju iskustveno učiti i mislimo da bi, uz vježbu, i učenje tih vještina, bilo puno manje šumova u komunikaciji”, istaknula je Braš.
Ustvrdila je i da se medicina često u medijima prikazuje iskrivljeno te da i na tome treba raditi.
Uključeni svi zainteresirani
Na konferenciji će kroz 25 panela biti uključene i udruge pacijenata, branitelja, predstavnici fakulteta i sveučilišta te profesori raznih specijalnosti.
Uz brojne teme, probleme i aktualna pitanja trebala bi biti donesena posebna deklaracija. Ona bi upućivala na to koliko je u medicini važna komunikacija i njezina poboljšanja u medicinskoj struci.
U posljednjih 15-ak godina pokrenut je na Medicinskom fakultetu niz novih predmeta i tečajeva vezanih uz komunikaciju. Još 2009. osnovan je Centar za palijativnu medicinu, medicinsku etiku i komunikacijske vještine – CEPAMET zagrebačkog Medicinskog fakulteta.
Pandemijske pouke
Predsjednik Znanstvenog odbora konferencije, psihijatar dr. Veljko Đorđević, istaknuo je kako je prvi korak u komunikaciji slušanje. Tomu ljude treba podučiti.
“Učili su nas više od sto godina kako liječiti i izliječiti, ali nas nitko nije podučavao kako se suočiti sa smrću bliske osobe. Ili s obitelji koja je izgubila nekog dragog i kako otvoriti proces žalovanja.
I time smo se rukovodili kada smo osnivali CEPAMET. Centar se bavi edukacijom onih koji se bave osobama s neizlječivim bolestima, rekao je dr. Đorđević.
Ni jednom liječniku nije lako kada mu umre pacijent. Pandemija koronavirusa pokazala je da su se dobro educirani u komunikacijskim vještinama bolje snašli. Znali su se suočiti sa smrću velikog broja ljudi. Znali su kako loše vijesti priopćiti obiteljima te pomoći kolegama, poručio je dr. Đorđević.
