Europska unija želi povećavati obujam prikupljene krvne plazme iz domicilnih izvora i osigurati dostatnost u proizvodnji lijekova iz plazme te smanjiti sadašnju 40-postotnu ovisnost o uvozu iz trećih zemalja.
Na tom tragu u Hrvatskoj je u tijeku priprema Nacionalnog plana opskrbe lijekovima iz ljudske plazme za razdoblje 2023.-2026. u kojem će se ponuditi rješenja sukladno planovima oživljavanja rada Imunološkog zavoda.
Uz prioritetnu brigu za sustav dobrovoljnog darivanja krvi, moramo voditi računa i o postizanju nacionalne samodostatnosti u prikupljanju dovoljnih količina plazme za proizvodnju lijekova iza naše pacijente, poručuje ministar zdravstva Vili Beroš.
Raste potreba
Podaci govore da se u zemljama EU prikupi godišnje najviše do 62 posto krvne plazme potrebne za proizvodnju lijekova, a ostatak se uvozi uglavnom iz SAD-a. Istodobno, svake godine raste klinička potreba za lijekovima iz krvne plazme, posebno imunoglobulinima.
U Europi je oko 650 tisuća pacijenata među kojima i mnogobrojni u Hrvatskoj čije zdravlje ovisi o lijekovima dobivenima iz krvne plazme, a koji nemaju mogućnost odgovarajuće zamjene. Medicinski je poznato da lijekovi iz plazme domicilne populacije, s obzirom na sastav prirodnih antitijela kao odgovor na prokuženost lokalno prisutnim patogenima, imaju povoljniji medicinski učinak u odnosu na lijekove iz plazme donatora iz drugih dijelova svijeta.
Revizija legislative
Za punu dostatnost u osiguranju krvne plazme u proizvodnji lijekova, prije svega imunoglobulina i albumina, za redovite potrebe hrvatskih pacijenata potrebno je godišnje osigurati oko 60 tisuća litara krvne plazme za frakcioniranje, odnosno gotovo utrostručiti raspoloživu količinu plazme iz koje bi se proizveli lijekovi potrebni domaćim pacijentima.
U EU u tijeku je revizija EU legislative o krvi, tkivima i stanicama te postoji snažna inicijativa za povećanje količina krvne plazme prikupljene od domicilnih davatelja namijenjene proizvodnji lijekova.
Naš je primarni zadatak i dalje unapređivati sustav dobrovoljnog darivanja krvi i krvne plazme koji ima dugogodišnju tradiciju u našoj zemlji jer time osiguravamo samodostatnost u potrebnim količinama krvi i krvnih sastojaka za naš zdravstveni sustav i hrvatske pacijente, kaže ministar Beroš.
Ističe i kako se bitno mijenja pozicija Hrvatske ostvarenjem programa revitalizacije Imunološkog zavoda. Koji će se, kaže, “značajnije uključiti u prikupljanje krvne plazme, proizvodnju lijekova kod drugih prerađivača, a moguće i u vlastitim proizvodnim pogonima.
