Iako se u Osijeku prima samo 30 redovnih studenata, čime je studij sestrinstva i dalje iznimno atraktivan, potvrdila je za naš portal doc. dr. sc. Štefica Mikšić, prodekanica za suradnju s nastavnim bazama na Fakultetu za dentalnu medicinu i zdravstvo u Osijeku.
– Studij sestrinstva u Osijeku je započeo još prije 30ak godina. U početku je bio pod Zdravstvenim veleučilištem iz Zagreba, a od 2010. je studij pri Medicinskom fakultetu u Osijeku. Od akademske 2018. Osijek je postao prvi grad u Hrvatskoj koji je dobio samostalan sveučilišni studij sestrinstva na Fakultetu za dentalnu medicinu i zdravstvo. Inače, studij sestrinstva danas imamo u Puli, Splitu, Bjelovaru i Varaždinu, ali nisu svi sveučilišni što znači da ne postoji mogućnost daljnjeg poslijediplomskog studija. Mogućnost upisa na diplomski studij nakon stručnog kod nas je moguća tek nakon polaganja razlike u ispitima.
Osijek je prvi grad u Hrvatskoj koji ima preddiplomski sveučilišni studij. Naši studenti su prepoznati i u inozemstvu i žao mi je što velik broj njih odlazi u zapadne države Europske unije, priznaje doc. Mikšić.
Razredbeni postupak
Preddiplomski sveučilišni studij sestrinstva u trajanju od tri godine koji nosi 180 ECTS bodova te diplomski koji traje dvije godine iz kojega izlaze magistre sestrinstva.
– Kao Fakultet imamo i šest nastavnih baza. Tako je u Osijeku redovan preddiplomski studij te izvanredan u Novoj Gradišci i Pregradi, također je u Osijeku i redovan diplomski studij dok je izvanredan u Slavonskom Brodu i Svetoj Nedjelji. Ukupno na fakultetu imamo oko 1200 studenata od toga 780 studenata sestrinstva. Prije dvije godine u Svetoj Nedjelji upisali smo 104 studenta na diplomski, a prošle godine 60, ali smo imali 220 prijavljenih diplomskih. Zbog toga smo uveli razredbeni postupak da izaberemo najbolje. Stoga naš studij u Osijeku slovi za strog, no mi imamo jasne kriterije. Tako će nam i ove godine sva mjesta opet biti popunjena i kada bismo upisivali po interesu, mogli bismo još jednom kvotu upisati, ali ako želimo imati kvalitetnu nastavu, onda to ne možemo, objašnjava doc. Mikšić.
Holistički pristup
Na osječkom studiju sestrinstva naglašavaju i kako su ponosni stavljanjem naglaska na kliničkoj praksi.
– Prednost našeg studija je i što dajemo prednost kliničkom iskustvu. Dio studija sestrinstva u Hrvatskoj vježbe većinom odrađuje u kabinetima, posebno je to bila praksa tijekom koronavirusa. No, mi smo struka koja radi s pacijentima i svoje vještine stječe s pacijentima, dok se tek manji dio vježbi može odraditi u kabinetu. Svaki pacijent je živi čovjek i individua za sebe i mi forsiramo holistički pristup jer je čovjek biosocijalno i duhovno biće sa svim svojim problemima. Kod nas se u kabinetima radi tek osnovna zdravstvena njega i zdravstvena njega u zajednici i to kao početak učenja. No, to nije isto kao kada uđete kod korisnika u kuću i vidite u kakvom okruženju živi sa svim dobrim i lošim stranama.
Lako je preporučiti nekome da kao dijabetičar mora jesti to i to i izrecitirati mu jelovnik, ali vi kada vidite da taj čovjek živi od socijalnog minimuma i da se ne može pridržavati te dijete, onda tom čovjeku treba osmisliti i prilagoditi prehranu u skladu s njegovom bolešću i mogućnostima.
Ista je situacija kod primjerice razvoja djeteta i svi znamo kako to ide u teoriji. No, jedno je koliko su roditelji u mogućnosti pružiti takav zdravi razvoj. Jedno je teorija, međutim praksa je sasvim drugačija i moramo teoretski dio prilagoditi našim studentima. Oni moraju imati teoretsko znanje, ali onda i steći vještine i iz toga tek proizlaze kompetencije. Za vrijeme pandemije se pokazalo da sestre moraju imati znanja, ali i empatiju jer smo bili zadnja osoba i zadnja veza između obitelji i pacijenta, naglašava doc. Mikšić koja je nedavno postala članica međunarodnog počasnog udruženja medicinskih sestara i tehničara Sigma zbog svog doprinosa promociji sestrinske struke.
Nije priznat magisterij
Na osječkom studiju sestrinstva kažu i kako im je cilj kroz sljedeće dvije godine osigurati i poslijediplomski doktorski studij sestrinstva, budući da je na katedri već osam doktorica znanosti.
-Ja sam prva generacija magistara sestrinstva koja je 2012. izašla iz Osijeka s prvog diplomskog sveučilišnog studija, a u međuvremenu sam i doktorirala i nisam jedina. No, sestrama još uvijek nije dodijeljen koeficijent na radilištima u skladu sa stručnom spremom. Sestre s magisterijem su dobile koeficijent na položaj na radno mjesto jer obično budu pomoćnice za sestrinstvo ili voditelji radnih jedinica, ali im magisterij nije priznat, iako je u cijeloj Hrvatskoj sada već oko 2000 magistri sestrinstva. Sestrinstvo se širi i ide naprijed i vjerujemo kako će i ovaj problem uskoro biti riješen pred Hrvatskim saborom, zaključuje prodekanica iz Osijeka.
