Povećanom broju malih pacijenta s dijagnozom virusne angine u ordinacijama svjedoči i poznata osječka pedijatrica Vlatka Krizmanić,dr.med., spec. pedijatrije.
– Kod uzročnika angine treba razlikovati da li je uzročnik bakterija ili virus jer se prema tome određuje liječenje. Najčešći bakterijski uzročnik je beta hemolitički streptokok i tada anginu nazivamo lakunarnom ili gnojnom s obzirom na to da bakterija stvara naslage u kriptama ždrijela ili na tonzilama. Virusni uzročnici su mnogobrojni: adenovirusi, parainfluenca, kokseki, respiratorni sincicijski virus, enterovirusi, EBV virus i neki drugi. No, kada je prisutna virusna angina ona se puno brže širi među djecom zbog bliskih kontakata i zatvorenog kolektiva,a osobito je to prisutno kod vrtićke djece. Bakterijske angine se pojavljuju skroz tijekom godine, nisu sezonske, dok su virusne angine češće prisutne u određenim razdobljima, pa tako i sad, a sve je vjerojatnije još jače potaknuto mirovanjem virusa u tijeku lockdowna, objašnjava dr. Krizmanić.
Ova pedijatrica upozorava i na prve simptome bolesti.
– Glavni simptom je bol u ždrijelu, osobito prilikom gutanja. Kod manje djece prvi simptom može biti odbijanje hrane. Ostali simptomi su povišena temperatura, bol u grlu, a ako je prisutan sekret iz nosa i kašalj te promuklost ili konjunktivitis to govori u prilog virusnoj angini. Nagla bol u ždrijelu i povišena temperatura koje je iznad 39 C, s glavoboljom, mučninom, bol u trbuhu ili povraćanjem govori u prilog bakterijskoj angini. Simptomi obje vrste angina mogu nekada biti identični pa je teško na temelju simptoma procijeniti da li se radi o virusu ili bakteriji. Tada je potrebno učiniti krvne analize upalnih parametara te bris grla na beta hemolitičkog streptokoka. Liječenje virusne angine je simptomatsko. To znači mirovanje, snižavanje povišene temperature i davanje dovoljne količine tekućine.Kod bakterijske infekcije u liječenju dajemo penicilinski antibiotik. Terapija se uzima 10 dana i može se početi s liječenjem čak do devetog dana od početka simptoma. Na sreću sekundarne komplikacije streptokokne angine (reumatska vrućica i poststreptokokni glomerulonefritis) neće se pojaviti ako se s liječenjem započne unutar devet dana od početka bolesti, naglašava ova pedijatrica.
Inače u ordinaciji dr. Vlatke Krizmanić naglašavaju kako se kao i svaka bolest dišnog puta i angina u početku može zamijeniti s infekcijom COVID 19 jer su simptomi slični.
– No, klinički pregled liječnika i PCR test će potvrditi da li se radi o toj infekciji ili je ipak u pitanju angina, zaključuje dr. Krizmanić.
