Portal ZdravljeŽivi zdravoEuropa donosi tekstilnu strategiju s ciljem zaštite zdravlja, ali i okoliša

Europa donosi tekstilnu strategiju s ciljem zaštite zdravlja, ali i okoliša

Novi planovi unutar EU teže za dva desetljeća izbaciti sintetiku, osobito poliester iz industrijske proizvodnje, a od namještaja, tepiha, zavjesa i svega ostalog u domu, najveći potrošač tekstila, čak 70 posto je modna industrija. Ogroman postotak tekstila sačinjen je od vlakana izrađenih iz fosilnih goriva, posebno od poliestera.

Jeftina vlakna dominiraju

Novo izvješće Zaklade za promjenu tržišta, kako piše Emily Machintosh u časopisu META Europskog ureda za okoliš, pokazuje kako se proizvodnja sintetičkih vlakana za tekstilnu industriju udvostručila protekla dva desetljeća. Sintetika će vjerojatno predstavljati tri četvrtine svjetske proizvodnje vlakana 2030. godine, s tim da je 85 posto udio poliestera.
Unatrag desetljeća tvrtke pa i poznati brendovi postali su ovisni o korištenju jeftinih sintetičkih vlakana izrađenih od fosilnih goriva poput nafte i plina, pri tome proizvodile sve više kolekcija, koristeći jeftinu radnu snagu u zemljama s niskim primanjima poput Bangladeša.
Taj je poslovni model ubrzano rastao i pridonio ogromnom povećanju tekstilnog otpada. Potrošači pak kupuju 60 posto više odjeće nego prije 15 godina, a nose je upola manje.

Propisani materijali za djecu

Urska Trunk, voditeljica kampanje u Zakladi za promjene tržišta, s ciljem prelaska na cirkularne modele ekonomije, kaže kako je puno potrošača nesvjesno da izravno utječe na okoliš. Europska komisija trenutačno izrađuje “Tekstilnu strategiju” koju bi trebala objaviti prije kraja ove godine, a izvješće naglašava potrebu za političkim djelovanjem koje će dati prioritet smanjenju ukupne količine odjeće koja se proizvodi i troši svake godine – umjesto da se jednostavno usredotoči na to kako reciklirati tekstilni otpad. Iako sva tekstilna vlakna nisu bez utjecaja na okoliš i klimu, duboko ukorijenjene ovisnosti poslovnih modela i modela potrošnje, moraju se mijenjati. Zemlje poput Kanade, Australije i još nekih razvijenijih zemalja, zakonom propisuju materijale koji su dozvoljeni za primjenu kod djece, na primjer, čak i za pidžame, jer materijali ne smiju biti zapaljivi, ne smiju imati primjese toksičnih supstanci i ne mogu na tržište bez nadzora.

Tržištima na kojima smo svi, a ponajviše najosjetljiviji dječji rast i razvoj, izloženi ne samo plastičnim nego i sitnim česticama toksičnih materijala poput boja, ljepila, materijala za kućni namještaj u kojima tek djelomično ima drveta, a o kojima se dosad i unutar EU ureda za okoliš vodi više brige. S pažnjom se očekuju detalji nove tekstilne strategije jer je uočeno da je već za vrijeme pandemije COVID-19 bolesti veliki broj potrošača značajno smanjio potrošnju u tekstilne proizvode, namještaj i neka druga uobičajena ulaganja kućanstva.

 

Više iz rubrike:
Povezani članci
Apel eurozastupnika

Pitanje sigurnosti – klasični radio prijemnici ne smiju “nestati” iz novih automobila

Najava iz Europe

EU stvara zalihe medicinske opreme i lijekova

Europska Komisija

EU zemljama slijedi ozbiljan manjak medicinskog kadra

Solidarnost je osnova Europske Zdravstvene Unije, poruka EU ministara

Tražite više o zdravlju? Pretražite Portal Zdravlje
Najnovije s našeg portala
Obilježavanje u Rijeci

Multipla skleroza – nepredvidiva i različita bolest nepoznatog uzroka

KBC Rijeka

Preventivni ultrazvuk štitnjače štićenicima Caritasa u Rijeci

Hrvatska liga protiv raka

Osnovan Klub oboljelih od raka mokraćnog mjehura

Obuća i zdravlje

Loš izbor obuće uzrokuje bolove u nogama, koljenima, leđima

Portal Zdravlje donosi
Odabrali čitatelji
Lijek postoji, ali ne kod nas

Pomozimo da uz Rubena prvi dan škole bude njegova majka!

Obuća i zdravlje

Loš izbor obuće uzrokuje bolove u nogama, koljenima, leđima

Osam godina inicijative

Projekt prijevoza na liječenje oboljelih od raka započele su Nismo same

Podrška oboljelima

Miastenija gravis – okrutni simptomi i dugačak put do dijagnoze

Kontakt / Predloži temu
Zdravstvena pismenost
Nepoznato o poznatim lijekovima

Paracetamol i ibuprofen – koji lijek je za koju situaciju prikladniji?

Ines Jurak, mag.pharm.
Prirodni i dodani šećeri - važno je znati razliku

Upoznajmo šećer pobliže

Redakcija

Mislimo o moždanom – prevencija cerebrovaskularnih bolesti u Slavoniji

Nefreteta Zekić Eberhard

Akademik Miličić: Što više građana treba proći edukaciju oživljavanja

Redakcija