Jeste li se ikada ujutro probudili s boli u vilici i zubima ili pak glavoboljom? Jeste, ali ne znate zbog čega vam se to događa. Vaš problem, barem tako tvrde stomatolozi, vrlo lako može biti u nesvjesnom škrgutanju zubima ili bruksizmu. Javlja se kod svih dobnih skupina i kod oba spola, doduše žene u tome prednjače. Ljudi mogu škrgutati zubima ne samo po noći već i po danu, a neki pacijenti mogu imati oba tipa.
Od tog poremećaja pati svaka peta osoba u svijetu, a duže škripanje zubima može dovesti do trajnih oštećenja i gubitka zuba. Zato je jako bitno da se pacijent što prije javi stomatologu i određenom terapijom spriječi gubitak zubi, poručuje splitska doktorica dentalne medicine Sanja Marin Čajo.
Što je to škrgutanje zubi ili bruksizam, kako se manifestira i zašto se javlja?
U bruksizmu se javlja patološko stiskanje i struganje zubi donje čeljusti o zube gornje čeljusti uz stalnu aktivaciju žvačnih mišića i temporomandibularnog zgloba. I upravo zbog toga pacijent kada se ujutro probudi ima simptome kao zamor ili bol u mišićima, škljocanje zgloba i bolnost u tom području. Često nastaje i osjetljivost zuba na hladno i toplo kao posljedica trošenja zuba, a postoji i mogućnost loma. Smatra se da je okidač sam stres. Naravno etiološki je ipak upitno jer može postojati niz drugih patoloških stanja koja je potrebno istražiti da bi se bruksizam otklonio. Bruksizam se može kod djece povezati s trećim krajnikom, sa svim poremećajima u spavanju kao što je hrkanje i apneja. Kako bi se problem riješio potreban je multidisciplinaran pristup.
Upitni uzroci
U kojoj se dobi javlja bruksizam, obolijevaju li od njega mladi ili stariji ljudi, žene ili muškarci?
Bruksizam se može javiti već kod prvih mliječnih zubića koji su u kontaktu. Ova pojava kod djece nije rijetkost. Primjerice od mojih troje djece, dvoje škrguće zubima. Je li problem kod škrgutanja zubima sa respiratornim sustavom ili nešto treće stvarno je upitno. Kod žena i muškaraca je slična prevalencija u noćnom bruksizmu, odnosno nesvjesnom škrgutanju zubi, dok kod svjesnog žene prednjače u tome. Najčešće se simptomi razvijaju u adolescenciji, a kasnije u starosti to polako opada.
Na koji način osoba može prepoznati simptome škrgutanja zubi?
Često pacijenti odmah ne primjećuju da škrguću zubima već ga na to upozori životni partner. No ako svaka treća osoba ima bruksizam neće se svakome od njih ni razviti simptomi. Ovih kojima se razvije je svega deset posto i simptomi koji se javljaju su bol u mišićima i zglobu nakon buđenja, škljocanje zgloba, osjetljivost pa čak i glavobolje. To je ono što pacijenti osjete, a ono što stomatolozi kliničkim pregledom ustanove je jako velika istrošenost zuba.
Ima li rješenja? Kako takve osobe mogu sačuvati zube?
Postoje zubne udlage koje čuvaju zube, ali ne rješavaju problem. Osim toga je potrebno osvijestiti uzrok problema kako bi se moglo naći adekvatno rješenje. U multidisciplinarnom pristupu liječenja sudjeluju i psiholozi, ali s obzirom da bolest može biti otorinolaringološki problem uključuju se i ti specijalisti. Potom protetičari kao uža specijalnost i stomatolozi. Svi zajedno moraju sudjelovati u tome kako bi se pronašlo adekvatno rješenje.
Individualna udlaga
Rekli ste da bruksizam može biti i posljedica stresa…
Da, stresa, anksioznosti, depresije. Zna se pojaviti i kod zlouporabe opojnih droga, može biti nuspojava na određene antipsihotike, kod Parkinsonove bolesti, respiratornih bolesti u djece, raznih poremećaja spavanja, čak i kod bolesti nemirnih nogu.
Ako se bruksizam ne liječi može li dovesti do većih zdravstvenih problema i kojih?
Prvenstveno nastaje trošenje same zubne supstance. Ovo dovodi do snižavanja zagriza što direktno razvija promjene na temporomandibularnom zglobu. Kako nastaje promjena u zglobu tako nastaju i dugotrajni bolovi.
Mogu li se i kako liječiti “sastrugani” zubi koji su nastali kao posljedica škrgutanja?
Istrošeni zubi se mogu nadoknaditi, ali ovdje je bitno naglasiti da nismo izliječili uzrok. Ukoliko se na zubima ne vide veliki znakovi istrošenosti isti se mogu nadograditi kompozitnim ispunima. Ukoliko je istrošenost zubne supstance velika u tom slučaju se izrađuju fiksni mostovi. A pri završetku bilo kojeg rada važno je novo stanje zaštititi zubnom udlagom. U protivnom upitna je održivost naše intervencije. Problem je što pacijenti u većini slučajeva vrlo rijetko riješe sam uzrok bruksizma. Uzrok nastanka treba osvijestiti, a pacijenti općenito nemaju veliku volju ili nisu dovoljno informirani o ovoj temi.
Što su to zubne udlage, kako ih pacijenti mogu dobiti i kako se koriste?
Udlaga se izrađuje od plastične folije koja je jako savitljiva i ugodna za nošenje. Uzima se otisak pacijentovih zubi i na osnovu otiska izrađuje se individualna mobilna udlaga. Udlaga se nosi uglavnom na jednoj čeljusti preko noći. Služi kao barijera u kontaktu gornjih i donjih zubi. Pacijenti tu udlagu opisuju kao jastuk i kažu da im je puno lakše s njom. Udlaga zapravo sprječava kontakt između zubi donje i gornje čeljusti i daljnje trošenje istih. A dovodi i do olakšanja u mišićima koji više nisu stalno napeti. Udlaga kao takva ne rješava uzrok, ne liječi stanje, ali pacijentima olakšava simptome i spriječava daljnje trošenje zubi.
