U posljednje vrijeme komarci su se rasprostranili u sve dijelove Hrvatske, a pojavile su se i nove invazivne vrste. Nastavni Zavod za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije iz godine u godinu nastoji ne samo kontrolirati ove napasnike već i educirati stanovništvo kako bi izbjegli potencijalne zdravstvene rizike. Ravnateljica te ustanove, izv. prof. dr. sc. Nataša Turić, naglašava kako su komarci široko rasprostranjena skupina kukaca i vektori bolesti.
Zakonska obveza
– Komarci se javljaju sezonski ili u najezdama te prema standardima Svjetske zdravstvene organizacije prenositelji su bolesti. Definiraju se kao živi organizmi koji mogu prenijeti bolest sa čovjeka na čovjeka ili sa životinje na čovjeka. Komarci se inficiraju tijekom uzimanja krvnog obroka sa zaraženog domaćina, čovjeka ili životinje, i potom infekciju prenesu putem sljedećeg krvnog obroka na novog domaćina, pojašnjava ravnateljica.
Dodaje kako je u Hrvatskoj trenutno čak 53 vrste komaraca. Njihova zastupljenost je različita u različitim dijelovima Hrvatske. Ovisi o geografskom području, klimatskim, ekološkim, biološkim i ostalim uvjetima. Ono što zabrinjava jest da Europski centar za kontrolu i nadzor bolesti procjenjuje kako komarci čine oko 30 posto svih zaraznih bolesti. U posljednjih 10ak godina sve su češći slučajevi groznice zapadnog Nila, a Osječko-baranjska županija, kaže naša sugovornica, nije izuzetak. Županijski zavodi za javno zdravstvo stoga, kaže, imaju zakonsku obvezu sudjelovanja u programima kontrole komaraca zajedno s ostalim subjektima te izrađuju procjene rizika utjecaja na zdravlje.
Monitoring i istraživanje
To se stječe, dodaje dr. Turić, prikupljanjem podataka kroz monitoring i istraživanje komaraca. Suzbijanje komaraca tek je jedna karika u cjelokupnoj kontroli ovih napasnika. Podsjeća da su programi kontrole na lokalnoj razini zakonska obveza u cijeloj zemlji, tim više što su komarci svrstani u grupu štetnika čije je suzbijanje od javnozdravstvene važnosti.
– Mi znanstvenici upozoravali smo i ranije na potencijalnu opasnost komaraca kao vektora. Na mogući autohtoni prijenos različitih patogena zbog vektorskog kapaciteta invazivnog azijskog tigrastog komarca. Uz to, globalno zatopljenje komarcima pruža dodatne pogodnosti za razvoj i širenje, pojašnjava dr. Turić.
Podsjeća na 2010. godinu kad je njemački turist, uz još dvije osobe, na Pelješcu obolio od Dengue groznice. Dvije godine kasnije zabilježene su prve pojave neuroinvazivne bolesti Zapadnog Nila u Slavoniji. I u susjednim zemljama, kaže, događaju se slične situacije. U Italiji je 2006. zabilježen slučaj virusa Chikungunya, 2011. i epidemija autohtone malarije u Grčkoj i to 40 godina od posljednjeg slučaja. Zabrinjava pojava neuroinvazivnih bolesti u cijeloj srednjoj Europi i što uzrokuju smrtne slučajeve.
Pripazite gdje ostavljate vodu!
Najviše zabrinjavajuće su invazivne vrste komaraca. Od 2004. u Hrvatskoj je prisutan azijski tigrasti komarac (Aedes albopictus) te vrsta koja nema hrvatski naziv – Aedes japonicus koji je na našim područjima od 2013.. Riječ je o vrstama koje imaju veliku ekološku prilagodljivost i vektori su raznih bolesti.
– Aedes japonicus najčešće zauzima manja umjetna legla te se polako širi. Njegove su ličinke po prvi put pronađene u vazama i fontanama na groblju kod graničnog prijelaza Macelj. Riječ je o vrsti koja se sporije širi od azijskog tigrastog komarca koji je veći problem jer se može prilagoditi niskim temperaturama, ističe dr. Turić.
Naglašava da se na terenu ove sezone legla komaraca još uvijek nisu aktivirala. No upozorava da se mogu razviti u različitim vodama prirodnim i umjetnim. Moguće ih je pronaći u lokvama, kanalima, močvarama, u udubinama stabala, olucima, bocama, nepropisno odbačenom krupnom otpadu itd.
Županijski NZJZ stoga ima veliku ulogu u zdravstvenom odgoju stanovništva koje je, ukoliko je dobro informirano i educirano, važna komponenta u kontroli komaraca. Dr. Turić naglašava da Zavod apelira i ukazuje da svaki odgovoran pojedinac svojim ponašanjem može doprinijeti smanjenju brojnosti komaraca.
– Građani sudjeluju u sprječavanju kako invazivnih tako i urbanih vrsta komaraca. Tako je od ožujka do listopada neophodno uklanjati sve izvore vode koji omogućuju razvoj i razmnožavanje komaraca. Nužno je spriječiti nakupljanje vode jer svaki spremnik ili stajaća voda koja stoji duže od sedam dana može biti potencijalno leglo ličinki komaraca. Čuvajte svoje zdravlje u kojem god dijelu Hrvatske živjeli, poručuje dr. Turić.
