Iako su dio tima hitne medicinske pomoći sve do sada tehničari i sestre nisu imali zakonsko pravo unesrećenom pacijentu na mjestu nesreće dati lijek. To znači da primjerice pacijentu koji je pao u anafilaktički šok zbog uboda pčele injekciju protuotrovom smije dati samo doktor medicine. Iako bi to mogao i znao i medicinski tehničar ili sestra. Ovaj apsurd koji je odavno napušten u zapadnoj Europi od ovog tjedna se mijenja i u Hrvatskoj.
Naime, ministar zdravstva Vili Beroš u Osijeku je predstavio početak specijalističkog usavršavanja prvostupnika sestrinstva u djelatnosti hitne. Prvostupnicima sestrinstva nakon završenog specijalističkog usavršavanja to će omogućiti znatno širi opseg prve pomoći. Ministar Beroš priznao je kako je osim želje da se slijede svjetski standardi ovo i iskorak u rješavanju nedostatka liječnika u Hrvatskoj.
Reformska mjera
– Trebalo je ovo utemeljiti i zahvaljujem svima koji su participirali. Danas počinje jedna od reformskih mjera i iskorak koji omogućuje stručno napredovanje. Svi koji ovo završe mogu pružiti hitnu medicinsku pomoć na mjestu intervencije. Prepoznajemo važnost sestrinstva u kontekstu novih znanja i vještina. Odgovaramo izazovima modernog doba, ali i činjenici da liječnika nedostaje. Povećavanjem edukacijskog nivoa sestara činimo bržu i učinkovitiju hitnu medicinu. Samim time smanjuje se opterećenje na liječnike. Svakako je ovo još jedan od načina kako zadržati medicinske sestre i tehničare u Hrvatskoj, uvjeren je Beroš.
Riječ je o školovanju u trajanju jedne godine koje započinje na Fakultetu za dentalnu medicinu i sestrinstvo u Osijeku. Naknadno će se uključiti još osam sveučilišnih i veleučilišnih ustanova.
U Osijeku će ukupno biti 21 pristupnik iz četiri Zavoda za hitnu medicinu (Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Požeško-slavonska i Virovitičko-podravska).
Kako navodi autor Pravilnika o specijalističkom usavršavanju prvostupnika u djelatnosti hitne medicine, Osječanin Antun Bajan, mag. med. techn., specijalist u djelatnosti hitne medicine, inače pomoćnik ravnateljice Zavoda za hitnu medicinu Osječko-baranjske županije za kvalitetu zdravstvene zaštite ovaj program je na svoj početak čekao čak 17 godina i pet dana.
– Sve smo pokrenuli još 14. lipnja 2006. Ovo je početak procesa kojemu je intencija micanje liječnika iz timova hitne medicine na terenu. Sama specijalizacija traje jednu godinu ili 1600 sati. Godišnje je previđeno obrazovanje 30ak osoba na osječkom sveučilištu. Koga će od djelatnika slati na ovo usavršavanje odlučivat će ustanove koje imaju i hitnu medicinu. Interes za ovo usavršavanje već sada je velik. Ne čudi jer nakon specijalističkog usavršavanja takav djelatnik zapravo može samostalno obavljati sve poslove koji su navedeni u protokolu i u skladu s kompetencijama, objašnjava Bajan.
Nove specijalizacije
Recimo kako je Antun Bajan čovjek koji već 30 godina živi hitnu medicinu. Sudjelovao je i u reformi hitne pomoći te napisao nacionalni postupovnik u svim situacijama s kojima se djelatnici hitne medicine mogu susresti na terenu.
U Osijeku napominju kako već u listopadu započinje školovanje druga grupa. Školovanje je besplatno, a sredstva su osigurana iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u visini 13,2 milijuna eura.
Već sada imamo 24 ideje i prijedloga za nove specijalizacije kao što su primjerice onkologija i palijativa u sestrinstvu. To su sigurno neke od onih specijalizacija i vještina koje će sestrama i tehničarima biti neophodne u godinama koje dolaze, upozorava savjetnica ministra zdravstva, Snježana Krpeta.
