Podaci su to prve globalne analize učinka i povezanosti pretjeranog rada i njegova utjecaja na život i zdravlje, inače objavljene u Environment International.
Procjene Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i International Labour Organization govore da je u 2016. godini dugo radno vrijeme povezano sa 745 tisuća smrti od moždanog i ishemijske bolesti srca što je povećanje od 29 posto u usporedbi sa 2000. godinom.
U tom vremenskom razmaku od 16 godina navode da je broj smrti od bolesti srca uzrokovan pretjeranim radom povećan za 42 posto.
Većina ovih smrti je među ljudima koji su preminuli u dobi od 60 do 79 godina, a koji su radno vrijeme 55 sati tjedno i duže imali u dobi od 45 godina te stariji. Ovime su direktno povezani radni sati i njihova količina kao rizik za bolesti povezane s poslom.
