Članak 43. Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti ujedinio je studente medicinskih fakulteta. Prema ovom prijedlogu zakona, novodiplomirani liječnici trebali bi kao uvjet za odabir specijalizacije prvo provesti godinu dana u ordinacijama obiteljske medicine. To je izazvalo veliko nezadovoljstvo kod studenata. Predstavnici sa sva četiri medicinska fakulteta u državi prošlog tjedna sudjelovali su i na sastanku u Ministarstvu zdravstva. Iznijeli su rezultate ankete provedene na nacionalnoj razini prema kojoj se 99 posto studenata 6. godine ne slaže s uvođenjem obavezne godine rada u primarnoj. Koji su razlozi zbog kojega studenti ujedinjeno odbijaju ovu izmjenu zakona razgovarali smo sa Šimunom Rezom, predstavnikom Studentskog zbora Medicinskog fakulteta u Osijeku.
Koji je razlog zbog kojega se protivite godini staža u primarnoj kao uvjetu za specijalizaciju?
Glavni razlog zbog kojeg se 99 posto studenata 6. godine medicine protivi uvođenju Nacionalnog programa leži u prijedlogu da isti bude uvjet za prijavu na bolničke specijalizacije. Smatramo da bilo kakvo uvjetovanje mladih liječnika neće donijeti ništa pozitivno hrvatskom zdravstvu. Ovakav program neće dovesti do poboljšanja kvalitete primarne zdravstvene zaštite kako je predstavljeno. Štoviše smatramo da će dovesti do smanjenja kvalitete. Vrlo je upitna teza da mladi liječnik kojeg se uvjetuje na rad u određenoj grani medicine, može dovesti do poboljšanja iste. Ovakav program će mladoga liječnika dovesti u situaciju da nakon završenog fakulteta dva puta razmisli hoće li ostati raditi u Hrvatskoj ili će sreću potražiti u inozemstvu.
Koji su argumenti Ministarstva te kako ste zadovoljni sastankom u Ministarstvu?
Studenti su svjesni problema u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i rado će sudjelovati u njihovom rješavanju. Ali ako rješavanje problema ide putem prisile onda su studenti apsolutno protiv takvog načina. Umjesto prisile, mislimo da se treba poraditi na poboljšanju postojećeg rada pod nadzorom. I poboljšanju uvjeta rada u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. S ovakvim stavom i prijedlozima smo došli u Ministarstvo gdje smo vodili raspravu oko ključnih problema u programu. Na kraju smo obostrano zaključili da prisila nije rješenje i da se liječnici trebaju na drugačiji način privući u primarnu. Sa sastanka smo otišli optimistični. No i dalje smo vrlo oprezni jer tek očekujemo daljnje poteze Ministarstva 11. studenog kada se očekuje priopćenje ministra Beroša.
Proveli ste i anketu među studentima sva četiri hrvatska fakulteta medicine. Što su pokazali rezultati?
Anketa koju smo proveli na razini sva četiri medicinska fakulteta i rezultati koje smo dobili govore sami za sebe. Naime, 99 posto studenata 6. godine medicine protivi se uvođenju obaveznog rada u primarnoj uz odaziv na ankete od 84 posto. Također, treba spomenuti kako 98 posto studenata 6. godine smatra kako su trenutne opcije koje su im na raspolaganju nakon završetka fakulteta adekvatne. Prva anketa je provedena prije nego je objavljen prijedlog Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Dok je druga provedena neposredno prije sastanka u Ministarstvu. I jedna i druga nedvojbeno ukazuju kako su studenti protiv obaveze rada u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Kakva je reakcija na vaše zahtjeve, vjerujete li da će vaši zahtjevi biti akceptirani?
Mi smo svoj stav i prijedloge iznijeli te smo zahvalni na pozivu u Ministarstvo. Nadamo se da će nam Ministarstvo nastaviti pružati priliku da iznesemo i obrazložimo svoje stavove. Odgovor na pitanje hoće li naši stavovi biti prihvaćeni zna jedino ministar Beroš.
