Na netom održanom Europskom kardiološkom kongresu predstavljene su nove smjernice za fibrilaciju atrija, najučestaliju aritmiju srca. Promjena s ABC na CARE, akronime koji označavaju, da tako kažemo, temelje načina u detekciji i liječenju fibrilacije atrija, predstavlja zaokret. Algoritam ABC, kako će objasniti izv. prof. prim. dr. sc. Šime Manola, na prvo je mjesto pozicionirao prevenciju moždanog udara, potom regulaciju simptoma i na trećem mjestu su bili komorbiditeti.
– Nove smjernice su ABC promjenile u takozvani CARE i komorbiditeti su sa zadnjeg postavljeni na prvo mjesto. To znači da je u liječenju fibrilacije atrija ključnom postala – prevencija. Dakle, moramo liječiti bolesti i stanja koja dovode do same fibrilacije atrija kao što su hipertenzija, šećerna bolest, debljina, pušenje, alkohol, tjelesna neaktivnost. Liječenje navedenog odnosno držanje u određenim granicama, prevenira nastanak fibrilacije atrija. Osobno takav pristup smatram ispravnim jer je fibrilacija atrija vrlo kompleksna bolest koju ne razumijemo u potpunosti – objašnjava prof. Manola, predstojnik Klinike za bolesti srca i krvnih žila KB Dubrava te predsjednik Radne skupine za aritmije i elektrofiziologiju Hrvatskog kardiološkog društva.
Uz opisanu promjenu, koju prof. Manola ističe najvažnijom, nove smjernice na drugo mjesto stavljaju antikoagulantnu terapiju odnosno prevenciju moždanog udara. Naime, ova aritmija rizik od moždanog udara povećava za čak pet puta.
Moždani udar kao posljedica
Kako će pojasniti prof. Manola, najteža komplikacija fibrilacije atrija je tromb u srcu i posljedično moždani udar. Nakon navedenog, nove smjernice na treće mjesto stavljaju kontrolu ritma odnosno samo liječenje ove najčešće aritmije srca što je moguće lijekovima ili postupkom ablacije.
Dominantno je to da je ablacija sada dobila prednost pred lijekovima jer su sve studije pokazale da je kudikamo uspješnija u liječenju – ističe prof. Manola.
U CARE algoritmu uvedena je potom i – edukacija. Istaknuti važnost informiranja i uključivanja pacijenata koji moraju znati činjenice o svojoj bolesti, velika je vrijednost novih smjernica. No, ujedno je to i put koji hrvatska elektrofiziologija već prati i provodi.
Kako će objasniti, upravo se kod nas godinama slijedi i prakticira uključivanje pacijenata i edukacija o komorbiditetima, važnosti liječenja, komplikacijama. U tom području, štoviše, idemo i korak dalje te najavljuje edukativni program za oboljele od fibrilacije atrija na nacionalnoj razini unutar samog zdravstvenog sustava.
Edukacije za pacijente organizirat ćemo za početak u KB Dubrava i KBC Zagreb, a potom i na nacionalnoj razini, gdje će pri otpustu s liječenja svaki pacijent dobiti termin za ovaj program. To je novi korak kojim smo zaista u skladu i ukorak s preporukama Europskog kardiološkog društva – najavljuje prof. Manola.
