U 2022. godini: 20 milijuna novooboljelih od raka, 9,7 milijuna preminulih, 53,5 milijuna ljudi koji žive najmanje pet godina nakon dijagnoze. Tijekom života jedan od pet ljudi na svijetu obolit će od raka. Tek 39 posto država na svijetu pokriva sve potrebe unutar zdravstva kad je riječ o ovoj bolesti. Njih još manje, 28 posto, neovisno je li riječ o onkološkoj ili nekoj drugoj dijagnozi, omogućuje prikladnu palijativnu skrb.
Dvije trećine novih slučajeva raka u svijetu uzrokuje deset sijela od kojih je najučestaliji rak pluća. Na drugom mjestu učestalosti je rak dojke i potom rak debelog crijeva. Najčešći uzrok smrti je rak pluća, potom rak debelog crijeva i rak jetre.
U podjeli prema spolovima, kod muškaraca je najčešća onkološka dijagnoza rak pluća, a kod žena rak dojke.
Nejednakost u onkološkoj skrbi
Sve su ovo podaci IARC-a, Međunarodne agencije za istraživanje raka, koja godišnje objavljuje globalnu procjenu za 185 zemalja svijeta. Od niza detalja u njihovu izvještaju za navedenu godinu te procjenama, izdvaja se – nejednakost. Primjer je to za rak dojke od kojeg će u zemljama visokog Indeksa ljudskog razvoja oboljeti jedna od 12 žena i umrijeti jedna od 71 dok je to u zemljama niskog Indeksa dijagnoza kod jedne od 27 žena, a preminut će jedna od njih 48. Ovaj indeks međunarodna je UN-ova mjera koja uključuje stupanj obrazovanja, pismenosti, siromaštva itd.
Iz IARC-a su ovaj podatak komentirali kao primjer koji pokazuje da žene u zemljama nižeg razvoja imaju upola manju šansu otkriti dijagnozu zbog čega su u puno većem riziku smrti od raka dojke.
Primjere nejednakosti u godišnjem izvještaju navode i za druga sijela te za praktički sva područja, od rane dijagnostike pa do mogućnosti liječenja.
Procjena za 2050. godinu jest više od 35 milijuna novih slučajeva raka što je 77postotno povećanje od 20 milijuna oboljelih u 2022. godini. Uz globalno duži život i stariju populaciju ovakvo povećanje pojašnjavaju izlaganju faktorima rizika, zagađenju zraka, pretilosti itd.
Rizik za oboljeti od raka do 75. godine života u Hrvatskoj procjenjuju na 30,7 posto, a smrtnost 13,6 posto. U Srbiji je rizik 25,6 posto, a smrtnost praktički jednaka kao u RH. U Bosni i Hercegovini procjena smrtnosti također je 13 posto, u Sloveniji 12,3 posto.
