Vađenje krvi danas, spašava život “sutra”. Hrvatska je jedna od dvije zemlje koja je uvela probir na nasljedni kolesterol. Da, kolesterol, i to onaj loši, može biti doslovno i stvar genetike, naslijeđa. Zato se pri upisu u školu djeci uzima uzorak krvi. Probir sada ide dalje uz važnu izmjenu, a to je kako će se prvašićima uzimati uzorak za LDL kolesterol.
Upravo je to taj loši, a koji može biti nasljedan. I to ne tako rijetko. Pokazali su to i podaci prvog kruga probira koje je iznio akademik Davor Miličić, predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva.
Brojke pokazuju kako je od 30 600 djece, koja su obavila sistematski pred upis u školu uključujući nalaz kolesterola, njih 12,2 posto imalo kolesterol 5,1 i više. Od toga ih je 1,2 posto imalo kolesterol 6,1!
Iako nasljedna, ova bolest naziva porodična hiperkolesterolemija, nije rijetka bolest. U populaciji ju ima jedan od 300 ljudi. U prvom ciklusu otkrivena je kod 1,2 posto prvašića. To su stotine djece.
Infarkt deset i više godina ranije
– Pacijenti koji imaju porodičnu hiperkolesterolemiju deset i više godina ranije obolijevaju od infarkta. U 24 europske zemlje među koronarnim pacijentima prevalencija je 8,3 posto i posebno je naglašena u mlađih od 50 godina, naveo je akademik Miličić dodajući kako je cilj probira što više oboljelih dovesti na razinu rizika kakav imaju zdravi pojedinci.
Pojasnio je i kako je u ovaj probir uključeno i genetičko ispitivanje te reverzni kaskadni probir što znači da po pozitivnom nalazu djeteta, pretraga se radi i bliskim srodnicima. Jer dijete je nasljedni LDL od nekoga naslijedilo. I tako se, da skratimo, spašavaju životi. Vađenjem krvi. Na vrijeme.
Kardiovaskularne bolesti glavni su uzrok smrti
U Hrvatskoj se najviše umire od srca. Preliminarni podaci za prošlu godinu pokazuju kako su za 40 posto svih smrti uzrok kardiovaskularne bolesti. Jedna od pet osoba među nama prijevremeno će umrijeti ( prije 65. godine) zbog ovih bolesti. Ove bolesti su, osim smrti, najčešći uzrok i invalidnosti. Podatke je danas u Ministarstvu zdravstva, povodom Svjetskog dana srca, iznijela prim. Verica Kralj iz HZJZ-a poručivši i da sami moramo čuvati svoje srce te mijenjati štetne navike.
– Po principu Plana borbe protiv raka sad se izrađuje Europski plan za kardiovaskularno zdravlje koji ćemo i mi slijediti i donijeti naš nacionalni plan, najavio je prof. dr. sc. Krunoslav Capak, ravnatelj HZJZ-a.
Upravo je prevencija istaknuta kao smjer (javno)zdravstvene administracije, ovaj put s naglaskom na tjelesnu aktivnost u kojoj smo također nikakvi. A samo pola sata šetnje dnevno može učiniti puno za zdravlje srca.
– Hrvatska je predvodnik u određenim mjerama, ali nažalost još uvijek imamo rizične faktore koji nam nisu na zadovoljavajućim vrijednostima. Konačni cilj kod kardiovaskularnih bolesti je da kroz prevenciju damo zdrave godine našim građanima, poručila je ministrica zdravstva Irena Hrstić.
Dakle, Hrvatska ima važan i vrijedan probir te priprema svoj plan protiv kardiovaskularnih bolesti, zaključak je s ove press konferencije povodom Svjetskog dana srca kojom je moderirala dr. Ivana Portolan Pajić.
