Navedimo samo par brojki: pušenje, alkohol i tjelesna neaktivnost uzrokuje oko 75 posto smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti i raka. U našoj zemlji više od polovice svih smrti može se pripisati tim rizičnim čimbenicima.
Stoga u planu razvoja hrvatskog zdravstva, koji je jučer prihvaćen na Vladi, ne trebaju čuditi naglasci na programe prevencije jer se taj trend i opće prihvaćeno nezdravo ponašanje naprosto mora početi mijenjati. Uz sve ostalo, najavljena je reforma nacionalnih programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva, dojke, vrata maternice i pluća. Nadalje, uvodi se u potpunosti novi model za kardiovaskularne, cerebrovaskularne, onkološke, rijetke bolesti, demenciju i dijabetes. Što to znači?
Put pacijenta
Prema ovom dokumentu i njegovu planu, to znači da će se znati put pacijenta kroz zdravstveni sustav i njegov konačni ishod, koliko je uspješno liječen u kojoj ustanovi. Kad je u pitanju liječenje raka on će se moći operirati, a radioterapija primati samo u regionalnim centrima izvrnosti. Kemoterapija će se pak moći primati i u drugim zdravstvenim ustanovama koje su blizu mjesta prebivališta oboljelog. Korak je to koji je zacrtan i u Nacionalnu planu protiv raka, podsjetimo.
Nadalje, činjenica je i da zdravstvena skrb nije svima u ovoj zemlji dostupna, posebice na otocima i ruralnim krajevima zbog čega se najavljuje uvođenje hitne helikopterske službe, ali i mobilnih ambulanti ljekarni. Drugi problem na primarnoj razini, gdje nedostaje liječnika, jest i izostanak specijalističke zdravstvene skrbi zbog čega Plan navodi spuštanje specijalistike u domove zdravlja. To će u praksi značiti da neke preglede i pretrage za koje je sad nužno ići u bolnicu pacijent će moći obaviti u svojem domu zdravlja. Nedostatak obiteljskih liječnika odnosno općenito liječnika primarne zdravstvene zaštite navodi se, uz specijalizacije, premostiti i ulaganjem u dodatnu edukaciju te spomenutim mobilnim ambulantama ljekarnama i telemedicinom.
Ulaganje u Split i Blato
Velika rupa koju ovaj sustav vuče jest palijativna, dugotrajna skrb te kućna njega koje naprosto nisu razvijene u potrebnoj mjeri te za koje su isplanirane mjere u suradnji zdravstva i socijale. Navodi se, također, i dio infrastrukturnih ulaganja poput onih u splitski KBC čije su zgrade dotrajale te odavno nemaju dovoljno prostora. Tamo je planirana izgradnja nove zgrade, Centra za akutnu medicinu, dok se na zagrebačkoj lokaciji Blato za koju su još ranije počele pripreme navodi da će objediniti bolnice Klaićeva, Goljak, Kukuljevićeva te pedijatriju i ginekologiju Vinogradske kao i ginekologiju bolnice Merkur.
Jedan takav pedijatrijsko ginekološki centar u Blatu prostirat će se na gotovo sto tisuća kvadrata dok je trenutno kad zbrojimo sve ove bolnice odnosno odjele riječ o prostoru manje od 30 tisuća kvadrata. Bit će tu deset rađaonica, 11 operacijskih dvorana, dječja kirurgija, onkologija, infektologija, psihijatrija, intenzivno liječenje, neonatologija itd. te će ova lokacija objediniti i centralizirati raštrkanu brigu za zdravlje djece i majki u Zagrebu, ali bit će to i nacionalni centar za liječenje djece iz cijele zemlje.
