Autori studije su znanstvenici sa Sveučilišta Essex i Sveučilišta Simon Fraser, a rezultati istraživanja pokazuju da je „pročešljavanje vijesti o pandemiji, podijeljenih na društvenim mrežama, jedna od najmanje ugodnih aktivnosti u danu”.
U tim se vijestima samo ponavljaju brojevi dnevno umrlih i oboljelih te prenose nove informacije o “državnim propisima i ograničenjima”. Zanimljivo je da negativan učinak na mentalno zdravlje imaju i srodne vijesti, primjerice o nedostatku bolničkih kapaciteta, ograničenjima u liječenju ili nestašicama u opskrbi, poput onih koje su natjerale proizvođače automobila da smanje proizvodnju.
U pripremama studije nastojao se izbjeći učinak “povratne veze” odnosno toga da će ljudi slabijeg mentalnog zdravlja ili oni koji već osjećaju tjeskobu vjerojatnije tražiti negativnije vijesti. Stoga su vijesti o pandemiji plasirane putem Twittera i Youtubea za oko 1200 sudionika istraživanja.
Sudionici su izjavili da su im samo “dvije do četiri minute vijesti vezanih uz COVID” izazvale “trenutno i značajno smanjenje pozitivnog raspoloženja i optimizma”.
U studiju su bili uključeni pretežno mladi bijelci i većina ih je bilo ženskog spola.
Rezultati ovog istraživanja podudaraju se s prethodnim ispitivanjima o utjecaju pandemije na mentalno zdravlje, zaključio je znanstveni tim, ukazujući na studije koje pokazuju da su se prosječne razine anksioznosti i depresije povećale od početka pandemije.
Procjene koje je ranije u listopadu objavio britanski medicinski časopis Lancet sugeriraju porast od oko 160 milijuna slučajeva mentalnih problema u 2020. u odnosu na prethodnu godinu.
