Zašto karijes nije tek zubobolja i što sve može uzrokovati, kroz razgovor pojašnjava doc. dr. sc. prim. Miroslav Sikora, specijalist oralne patologije s Fakulteta za dentalnu medicinu i zdravstvo u Osijeku.
Na koji način karijes kod djece i odraslih može uzrokovati ozbiljan zdravstveni problem?
– Karijes nije samo estetski problem, kako ga mnogi percipiraju. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), karijes je globalni problem koji pogađa 60-90 posto školske djece i gotovo 100 posto odraslih. U Hrvatskoj, istraživanja pokazuju da više od 80 posto djece ima karijes do 12. godine života.
Ako se ne liječi, može dovesti do ozbiljnih komplikacija. Naime, karijes započinje kao oštećenje površinskog sloja zuba, ali ako se ne ukloni, bakterije prodiru dublje u strukturu zuba. To na kraju može dovesti do upale zubne pulpe, gdje su živci i krvne žile. Upala, poznata i kao pulpitis, uzrokuje snažnu bol. Ako se ne tretira može izazvati nekrozu zuba i širenje infekcije izvan zuba. U najtežim slučajevima, infekcija se može proširiti u okolne tkive i krvotok. To dovodi do vrlo ozbiljnih zdravstvenih stanja poput apscesa, osteomijelitisa (upale kosti) ili čak sepse. Nažalost, postoje i slučajevi kada neliječeni karijes može izazvati bakterijski endokarditis kod ljudi koji već imaju srčane probleme, što može biti životno opasno.
Postoji li razlika u utjecaju karijesa kod djece i odraslih?
– Da, svakako. Djeca su posebno osjetljiva jer je njihova dentalna higijena često nedovoljno razvijena, a prehrana bogata šećerima dodatno potiče razvoj karijesa. Mliječni zubi, iako privremeni, igraju veliku ulogu u pravilnom razvoju trajnih zuba i čeljusti. Gubitak mliječnih zuba zbog karijesa može dovesti do nepravilnog rasta trajnih zuba, problema s izgovorom ili čak do ortodontskih poteškoća. Kod odraslih, zanemareni karijes može uzrokovati veće komplikacije jer je povezan s ozbiljnim sistemskim bolestima poput dijabetesa i bolesti srca.
Dolaze li ljudi često na preventivne preglede zuba?
– Nažalost, u Osijeku, kao i u mnogim drugim gradovima Hrvatske, posjete stomatologu su često rezultat boli ili nekog drugog akutnog problema, umjesto preventivne brige. Prema statistici, samo oko 40 posto Hrvata redovito ide na preglede kod stomatologa. Kada je riječ o preventivnim pregledima, kod djece je nešto bolja situacija jer roditelji sve češće vode računa o zdravlju zuba svojih mališana. Međutim, kod odraslih je situacija zabrinjavajuća jer mnogi ne idu na pregled dok bol ne postane nepodnošljiva. Ovaj trend se mora mijenjati kroz bolju edukaciju i svijest o važnosti oralne higijene.
Koliko često bi ljudi trebali posjećivati stomatologa kako bi prevenirali ozbiljne probleme?
– Redovni pregledi kod stomatologa su ključni za održavanje oralnog zdravlja. Preporuka je da se pregledi obavljaju najmanje dva puta godišnje. Ovi pregledi omogućuju rano otkrivanje karijesa i drugih dentalnih problema, kao što su upale desni ili početne faze parodontitisa. Važno je naglasiti da u ranoj fazi karijesa pacijent možda neće osjećati nikakve simptome, pa je profesionalni pregled jedini način da se problem na vrijeme prepozna. Osim toga, stomatolog može pružiti savjete o pravilnoj oralnoj higijeni i prehrani koja smanjuje rizik od razvoja karijesa. Važno je naglasiti da svake godine milijuni ljudi diljem svijeta izgube zube zbog neliječenog karijesa i bolesti desni. Primjerice, u Europi 40 posto odraslih starijih od 65 godina nema nijedan prirodni zub, što je rezultat dugogodišnjeg zanemarivanja oralnog zdravlja.
Kako biste komentirali važnost educiranja djece o oralnoj higijeni?
– Utjecaj na djecu u vezi s održavanjem oralne higijene ne može se dovoljno naglasiti. Rane navike koje djeca steknu u vezi s pranjem zuba, pravilnom uporabom zubnog konca i posjetom stomatologu mogu ih pratiti kroz cijeli život. Nažalost, istraživanja pokazuju da je karijes i dalje najčešća kronična bolest djece, iako je potpuno preventabilna. Roditelji i školske ustanove imaju ključnu ulogu u edukaciji djece o važnosti redovitog pranja zuba, smanjenju unosa slatkiša i redovnim kontrolama kod stomatologa. Kada djeca shvate važnost oralne higijene u ranoj dobi, smanjuje se rizik od komplikacija kasnije u životu. Još uvijek smo svjedoci porazne činjenice da u većini vrtića djeca ne peru zube, iako bi predškolski odgoj trebao biti jedan od temelja stvaranja zdravih životnih navika.
Bi li pomogla „Zubna putovnica“?
– Cilj projekta izrade jedinstvenog obrasca dentalnog statusa nazvanog „Zubna putovnica“ je unaprijeđenje oralnog zdravlja djece prije upisa u prvi razred osnovne škole, tako da pregled ne bude samo izdavanje tzv. “potvrde doktora dentalne medicine”, nego da djeca što prije počnu razvijati pozitivan odnos sa svojim izabranim doktorom dentalne medicine i svijest o važnosti očuvanja oralnog zdravlja. Mnoge zemlje otišle su i korak dalje. Tako, primjerice, u Švicarskoj nije moguće upisati viši razred ukoliko dijete nema sanirane sve zube.
Shvaćaju li ljudi pojavu karijesa previše olako?
– Nažalost, da. Mnogi ljudi percipiraju karijes kao “manji problem” koji se može lako riješiti kada postane ozbiljan, ali zanemaruju da on u početnim fazama možda ne boli, dok ne uznapreduje. Iz tog razloga mnogi odlažu posjet stomatologu dok bol ne postane neizdrživa. Važno je razumjeti da neliječeni karijes nije samo problem za zub; on može imati dalekosežne posljedice za opće zdravlje, što mnogi ne znaju. Epidemiološki podaci ukazuju na to da je više od 90 posto odraslih imalo barem jedan karijes u nekom trenutku života, a neliječeni karijes vodeći je uzrok gubitka zuba kod odraslih. U zemljama s boljom prevencijom i zdravstvenom edukacijom, ti su brojevi znatno niži. U Hrvatskoj, iako svijest o dentalnom zdravlju raste, još uvijek postoji mnogo prostora za napredak.
Postoji li nešto što biste posebno istaknuli kao poruku građanima?
– Svakako bih želio istaknuti važnost redovitih stomatoloških pregleda i održavanja oralne higijene. Karijes nije nešto što treba ignorirati. Redovnim pranjem zuba, pravilnom prehranom i preventivnim pregledima možete izbjeći brojne bolne i skupe intervencije. Također, pozvao bih roditelje da vode računa o oralnom zdravlju svoje djece i od malih nogu ih podučavaju važnosti oralne higijene. Zubi su dragocjeni, i briga o njima trebala bi biti jednako važna kao i briga o ostatku tijela. Ne smijemo zaboraviti činjenicu da prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije opće zdravlje nije moguće postići bez oralnog zdravlja, tj nitko tko u ustima ima karijes ne može se smatrati zdravom osobom.
Je li točno da je karijes najčešća kronična bolest u svijetu?
– Da, pogađa 2,3 milijarde ljudi globalno, od čega je 530 milijuna djece pogođeno karijesom na mliječnim zubima. Čak i u razvijenim zemljama, poput SAD-a, više od 90 posto odraslih ima neki oblik karijesa. Zanimljivo je da je pojavom poljoprivrede, a posebno konzumacijom hrane bogate škrobom i šećerom, učestalost karijesa naglo porasla. Šećer i kiseline značajno povećavaju rizik od karijesa i dovoljno je reći da je karijes još uvijek pet puta češći kod djece nego astma, koja je drugi najčešći kronični zdravstveni problem.
