Petra Meštrić vjerojatno je najpoznatija ili barem medijski najeksponiranija liječnica u zemlji. Ova mlada doktorica obiteljske i školske medicine uspjela je popularizirati medicinske teme kombinirajući različite društvene mreže, a njezina oku ugodna pojava tome je samo pomogla, pa mediji rado prenose njezine edukativne video klipove ali i sasvim jednostavne objave u kojima demistificira ozbiljne zdravstvene probleme. U zemlji gdje se liječnici obiteljske medicine traže povećalom, jer nitko se ne želi hvatati tog zahtjevnog posla s često previše administracije, mladi ljudi poput dr. Meštrić osvježenje su „na sceni“.
Medicina može biti jasna i primjenjiva u svakodnevnici
– Oduvijek sam voljela dijeliti svoj život s drugima, to mi je nekako prirodno. Volim snimati, volim taj proces i uživam u njemu. Kako mi je medicina veliki dio svakodnevice, bilo je normalno da se i te teme provuku u sadržaj. U jednom trenutku shvatila sam da ono što ja objavljujem nekome može biti korisno, ne samo zabavno. Ljudi često medicinu doživljavaju kao nešto jako komplicirano, ponekad i kao nešto čega se treba bojati. Zato sam htjela pokazati da medicina može biti jasna, jednostavna i primjenjiva u svakodnevnom životu. Reakcije su zaista pozitivne. Puno ljudi mi piše da im je neki moj video pomogao ili otvorio oči. To mi je najveća motivacija, kaže za naš portal dr. Meštrić koja je medicinu otkrila relativno kasno.
Tako je medicinski fakultet upisala s 22 godine, a profesionalni put započela prije tri i pol godine, kao 28-godišnjakinja.
Znamo pravila, ali ih se rijetko tko pridržava
U svojim objavama najčešće progovara o temama s kojima se susretala kao obiteljska liječnica, te danas kao liječnica školske medicine.
– S druge strane, jako slušam i publiku. Ljudi mi šalju pitanja i želje, pa tako često otvaram teme vezane uz žensko zdravlje, psihološke izazove, roditeljstvo. To je meni jako važno da sadržaj nije samo moj monolog, nego dijalog s ljudima koji me prate, ističe.
Stoga smo dr. Meštrić pitali kako, nakon nekoliko godina staža, gleda na zdravlje nacije.
– Rekla bih da smo mi kao nacija jako dobro informirani. Ako nekoga probudite usred noći, znat će reći što je zdravo, što treba izbjegavati, kad treba na pregled. Problem je u tome što se tih pravila rijetko tko stvarno pridržava. Mladi ljudi često misle: ‘Meni se to ne može dogoditi, ja sam zdrav, moje tijelo sve izdrži.’ I onda, kad bolest pokuca na vrata, nastaje panika. Najčešće se susrećem s tim da se preventivni pregledi zanemaruju, a onda bolest dođe prerano i u težem obliku nego što bi morala, upozorava mlada liječnica.
I sama sam prolazila probleme s prehranom
Često se osvrće i na sve aktualniju temu mentalnog zdravlja, a naročito kada su u pitanju poremećaji prehrane, često uzrokovane idealima ljepote koje nam serviraju mediji ali i društvene mreže.
– Ta mi je tema osobno jako bliska jer sam i sama prolazila kroz probleme s prehranom i težinom. Ljudi znaju za to i često mi postavljaju pitanja. Mislim da je važno otvoreno govoriti jer društvene mreže jako lako stvore iskrivljenu sliku. Danas postoji tisuću aplikacija koje mogu promijeniti izgled tijela na slici. A i sami znamo, stanite ispred ogledala u dvije različite poze i vaše tijelo može izgledati potpuno drugačije. Zato uvijek ponavljam: nemojte sve što vidite na internetu uzimati zdravo za gotovo.
Nažalost, mnogi su previše usmjereni na izgled, često na štetu zdravlja. Po meni, ključ je balans. Biti zdrav, osjećati se dobro u svojoj koži i pritom njegovati izgled. S druge strane, istina je da smo među najdebljim nacijama u EU. To nije samo pitanje genetike nego i kulture. Kod nas se sve radi uz hranu. Mislim da moramo pronaći balans, da zdravlje i izgled idu ruku pod ruku, ali da zdravlje uvijek bude na prvom mjestu, kaže.
Dodajemo kako ljudi često komentiraju baš njezin dobar izgled, a ona priznaje kako joj je to na neki način pomoglo da proširi svoju publiku.
– Iskreno, jest. Često se pišu članci i na tu temu, ljudi kliknu iz znatiželje, dođu na moj profil, zaprate me i tako zapravo dolazim do šire javnosti. Meni je to simpatično i drago mi je da su neki prvi došli zbog izgleda, ali onda ostali zbog sadržaja koji stvaram, ističe.
U obiteljskoj liječnik mora biti odličan dijagnostičar
Otkriva nam kako se za obiteljsku medicinu, a kasnije i školsku, odlučila jer se nije mogla zamisliti u velikim bolničkim sustavima.
– Ljudi često govore da je tu sve administracija, a malo medicine. Ja sam doživjela potpuno suprotno. U obiteljskoj medicini liječnik mora biti odličan dijagnostičar jer je prvi koji vidi pacijenta i mora prepoznati što se događa. To je ogromna odgovornost i, po meni, jednako vrijedno kao i svaki drugi oblik medicine, napominje.
Nezadovoljna je stanjem u sustavu, ali kaže da na ozbiljne probleme zdravstva u Hrvatskoj treba gledati realno. Čekanja jesu preduga, kadra jest premalo i sustav je preopterećen, ali „s druge strane, u tom istom sustavu rade nevjerojatno stručni ljudi liječnici, sestre, tehničari koji ulažu ogroman trud“, kaže mlada liječnica dodajući kako se mora govoriti o problemima, ali i kvaliteti zdravstva koju definitivno imamo.
Ističe kako se školska medicina, barem iz dosadšanjeg iskustva govoreći, jako razlikuje od obiteljske u kojoj je započela karijeru.
– Obiteljska medicina se primarno bavi liječenjem bolesti, a školska medicina je prvenstveno preventivna. Djecu pratimo od polaska u prvi razred, pa kroz osnovnu i srednju školu, a ponekad i fakultet. Radimo sistematske preglede, pratimo rast i razvoj, držanje, vid, sluh, prehrambene navike, cijepljenja, mentalno zdravlje… To je služba koja ima veliki značaj jer može na vrijeme prepoznati probleme i spriječiti da postanu ozbiljni. Primjećujem da su očekivanja od djece danas ogromna.
Od prvog razreda osnovne škole opterećeni su gradivom, imaju hrpu knjiga i zadataka. Uz to, često su uključeni u brojne aktivnosti, pa se od njih traži da budu izvrsni u svemu. Drugi problem su distrakcije. Mi smo se igrali u kvartu i u parku, a njihovi svjetovi su ekrani, društvene mreže, igrice… To sve utječe na pažnju, na koncentraciju, na njihovo samopouzdanje jer se stalno uspoređuju s drugima. Djeca danas imaju manje slobodnog vremena za spontanu igru, a to je ključno za zdrav razvoj. Zbog toga raste i anksioznost, osjećaj pritiska i nezadovoljstva. Mislim da je na nama odraslima da ih podržimo i da im pomognemo pronaći balans, kaže.
Mentalno zdravlje nije luksuz, ono je temelj
Upravo je mentalno zdravlje često u fokusu, zbog čega smo nacija koja „jede lijekove za smirenje“, kako često čitamo u medijima. Dr. Meštrić u svojim objavama često ukazuje i na takve probleme jer je u Hrvatskoj, ističe, i dalje prisutna stigma kada su mentalni problemi u pitanju.
– Ići psihijatru ili psihologu mnogi vide kao sramotu. A zapravo, to je znak hrabrosti. Psihoterapija, a po potrebi i lijekovi, nisu znak slabosti, nego alat da čovjek živi kvalitetnije. Kod odraslih često vidim da je najlakše posegnuti za tabletom jer je to brže i jednostavnije, ali pravi rezultati dolaze tek kad čovjek radi na sebi. Kod djece su izazovi još kompleksniji. Imamo djecu koja trpe zlostavljanje, koja su ovisna o ekranima, teško se koncentriraju, ne mogu pratiti očekivanja škole i roditelja. To stvara ozbiljne posljedice, od anksioznosti do poremećaja ponašanja. Moramo biti iskreni, mentalno zdravlje nije luksuz, ono je temelj, zaključuje.
Upravo zato, kazuje nam, sa svojim će objavama nastaviti.
– Snimanje i dijeljenje sadržaja postalo je dio mog svakodnevnog života i želim u tome ostati dosljedna. Medicinske teme će uvijek biti prisutne, posebno one za koje se pokaže da ljudima trebaju i da im pomažu. Snimat ću i dalje redovito, kombinirat ću teme, ali medicinske će uvijek imati posebno mjesto. Najviše volim kad ljudi napišu da im je neki moj video pomogao, to mi je najveća potvrda da radim nešto vrijedno, kaže dr. Meštrić.
