Kako “razgovarati” s umjetnom inteligencijom, a da imamo stvarnu i nedvojbeno pozitivnu korist? Komentari u javnosti da nas Zdravko uglavnom šalje doktoru ili na hitnu, kao i tvrdnje “tako je rekao ChatGPT” ili “to kaže Gemini” dokaz su da smo dobro – nasjeli. Jer će druga osoba na malo drugačiji način postaviti isto ili vrlo slično pitanje i dobiti drugačiji odgovor. Nijedan pritom nije stopostotna potvrda ni točnosti ni pameti.
Ovi primjeri umjetne inteligencije su jezični modeli trenirani eto za nas, široke mase. Pritom smo preskočili niz stepenica osnovne informatičke pismenosti koja bi nam trebala omogućiti jednostavno i sigurno korištenje maila, internet tražilica, cloud usluga, osobnih računala ili društvenih mreža. Kako onda očekujemo znati koristiti navedene AI modele i sad u Hrvatskoj dostupne nam (polu)državne “digitalne asistente”?
Odmah bih razjasnila da nisam za zabranu. Dapače. Između ostalog jer ih smatram svjetlosnim skokom i dobrim štitom od brojnih Facebook grupa u kojima jedna osoba drugoj osobi s ozbiljnim zdravstvenim stanjem savjetuje neku “magičnu biljku”. Ali sam za edukaciju ljudi kako s njima “razgovarati” i što od njih doista možemo očekivati. Stavljam “razgovarati” pod navodnike jer je AI koji koriste građani, a odnedavno i kao uslugu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, jezični model u čisto tehničkom smislu. No to ga ne čini sposobnim za razgovor kakav vode ljudi. I tu je najveća zamka. Na prvu zvuče kao ljudi i lako se ponadamo da ćemo uz sveznajućeg konačno riješiti neki ukorijenjeni problem. Bio to popravak terase na kojoj se nakuplja vlaga ili migrenu.
Znamo li s kime/čime “razgovaramo”?
Nisu svi jezični modeli jednako “potfutrani” količinom informacija koja bi zadovoljavajuće oponašala razumijevanje i razgovore. U to smo se uvjerili. Zdravko i Gina su top primjeri – dobra namjera, ali jeftina tehnologija. Također vidljivo “sklepani” na brzaka. Pošaljete isto pitanje ChatGPT-ju pa dobijete neusporedivo bolji, ali pak afirmativan odgovor. ChatGPT je osobito treniran da mazi naše krhke emocije. Ako to ne želite, morate mu to i posebno naglasiti. Gemini je pak “usrkao” sve što je mogao s matičnog Googlea, koji je, usput rečeno, sadržaj kojeg nije stvarao Google kao tvrtka. Već mi, vi, oni. Ljudi. S ovakvim ili onakvim znanjem i namjerama. Nemajmo zablude, i ChatGPT je doslovno “Google na steroidima” kako je to lijepo opisao jedan prijatelj.
Ovdje bih navela da je Gemini u razgovoru o fibromialgiji, koji je kvalitativno bio sasvim pristojan, iz “vedra neba” savjetovao uzimanje lijeka protiv debljine (GLP-1). Na moje pitanje odakle mu uopće takva ideja, a da pritom čak ni ne zna moju kilažu, odgovorio je da se to u zadnje vrijeme preporučuje. Na moj zahtjev za relevantnim znanstvenim izvorom naveo je nerelevantne (plaćena istraživanja u kojima je to jasno naznačeno).
Stoga kako dalje? Kao prvo, nijedan jezični model koji nam piše kao čovjek nije zamjena za stručnjaka ili prijatelja. Kao drugo, kakvo pitanje, takav i odgovor. Ovi napredniji jezični modeli daju OK odgovor ako im umijete dobro opisati kontekst. Tu pak nastupa ironija. Jer za to su potrebni: vrijeme, sposobnost kritičkog razmišljanja (koje se uglavnom ne trenira u školama), zadovoljavajuća pismenost i mogućnost jasnog izražavanja misli. Kako to primijeniti kad smo u strahu, boli, žurbi i pod stresom? Tu nam je potrebna živa ljudska ruka.
Umjesto po dijagnozu, upitajmo kako bolje razgovarati – s liječnikom
A ljudi vole koristiti AI za brza, laka i instant rješenja za sve, čak i za ono što u svakom slučaju zahtjeva vrijeme. Umjesto da od umjetne inteligencije tražimo lijek i dijagnozu, pitajmo za savjet kako liječniku na što bolji način objasniti što nas mori. Šanse su tako veće da će rezultat po naše zdravlje biti bolji. Uvijek pitajte za izvore, tražite da budu medicinski potkrijepljeni i s nekim “pedigreom”. Ne ustručavajte se potpitanja, ona su pravo zlato i pokazatelj da ulazimo u sferu kad shvaćamo da nešto ne znamo. Tek tada se, naime, nešto može i naučiti.
Kod naših domaćih digitalnih asistenata Zdravka i Gine morate uložiti dvostruko pa i trostruko više vremena da se sporazumijete. U “razgovoru” sa Zdravkom o preporuci struke za pet porcija povrća i voća dnevno za optimalnu prehranu, u više se navrata upetljao s bolestima koljena i opstipacijom. A da ih nisam ni na koji način spomenula. Samo me – i isključivo – zanimalo što točno znače te čuvene porcije. Pravi ćemo odgovor zatražiti od naših kliničkih nutricionista. Doduše nakon dosta muke Zdravko je preporučio neke dobre recepte. Kako se to kod nas kaže, mali ima potencijala.
Čisto osobno, smatram da su trud, volja i interes prema digitalnim asistentima trebali biti uloženi u pristupačnije e-građanin usluge. Ima pomaka (primjerice neke eHZZO usluge), no i dalje sve to skupa izgleda kao da se o čovjeku nije razmišljalo. Kao da uopće nije prošlo testiranje s korisnicima. A koji nisu informatičari ili programeri.
