Par je to detalja reformskih mjera koje je na sjednici saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku iznio ministar zdravstva dr. Vili Beroš, a koje su, kako je poručio, na stolu premijera.
Višesatna sjednica sazvana je na inicijativu predsjednice navedenog Odbora, dr. Renate Sabljar Dračevac, koja je za stol “privela” uz resornog ministra, i ministra financija Zdravka Marića te ravnatelja HZZO-a, dr. Luciana Vukelića. Uvodnu prezentaciju s prijedlogom reformskih mjera iznio je dr. Dražen Jurković, direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu Hrvatske čiji je predsjednik, prof.dr.sc. Mladen Bušić, također sudjelovao na ovoj tematskoj sjednici.
Aktualnu temu o stanju hrvatskog zdravstva i promjena koje mu slijede postavila je dr. Sabljar Dračevac što u startu treba istaknuti kao uspjeh budući da su otvoreno iznesene brojke i boljke našeg zdravstva. Svi su se mahom za ovim stolom odricali politike i postavili zdravstvo i zdravlje kao prioritet oko kojeg je potreban konsenzus.
U takvoj atmosferi prilično direktnog i otvorenog suočavanja sa problemima hrvatskog zdravstva, ministar Beroš iznio je dio svojih reformskih prijedloga. U početku teksta nabrojali smo pojedine dijelove te reforme, a mahom koncentrirane na smanjivanje rashoda i racionalniju potrošnju novca u ovom sustavu. Prije svega Beroš je poručio kako je dosad COVID koštao više od 2,5 milijarde kuna. Iz te postavke resorni ministar argumentirao je par svojih ključnih reformskih mjera:
Centralizacija zdravstvenih ustanova
Zbog lakšeg upravljanja nakon lokalnih izbora slijedi centralizacija zdravstvenih ustanova što je ministar zdravstva najavio kao “preraspodjelu djelatnosti i organizacija rada na drugačiji način”. Time će se, kako je rekao, eliminirati neki politički elementi.
Cijene zdravstvenih usluga
Vrijednost DTS koeficijenta u 2010. iznosila je 9490 kuna. Do danas prosječna kumulativna stopa inflacije porasla je, a DTS se smanjio za 10,93 posto. Da li ikoji sustav može biti održiv ukoliko inflacija raste, a cijena naše usluge pada. To je samo posljedica onoga što sam govorio tu prije 14 mjeseci, a to je ukupna suma novca u zdravstvenom proračunu - rekao je Beroš.
Određivanje limita zdravstvenih ustanova
Preko 90 posto svog limita na plaće troši 67 posto bolnica, preko 100 posto za trošak rada troši 23,7 posto. Tko tako može biti funkcionalan? Nitko, jedino čarobnim štapićem, rekao je Beroš.
Ishodi liječenja
Moramo mjeriti ishode liječenja i to je apsolutno jedan od prioriteta. U tijeku je nekoliko promjena pravilnika koji su u domeni Ministarstva zdravstva koje se odnose na proces stavljanja na listu lijekova i određivanja maksimalne cijene lijeka, pravilnik koji se odnosi na interventni uvoz i na paralelni uvoz. To su pravilnici u kojima ima mjesta za unapređenje. RH ne mora biti prva u ovakvoj našoj ekonomskoj situaciji koja će neke lijekove stavljati na svoju listu, rekao je Beroš.
Mijenjat će se i referentne zemlje za određivanje cijene lijekova, ali i Povjerenstvo za lijekove.
Kontrola rada liječnika
Uz Centralni upravljački sustav (CUS) za kontroling u slijedećih nekoliko mjeseci ću moći komparirati izvršenje pojedinih postupaka u ustanovama, sagledavati koliko je tko od liječnika napravio usluga, koliko tko radi u konačnici.
Odnos javnog i privatnog zdravstva
Razgraničiti odnos javnog i privatnog i tu sam inkluzivan. Neki liječnici rade privatno za vrijeme radnog vremena. Nijedna zemlja nije dovoljno bogata da omogući sve, treba omogućiti onim privatnicima koji to mogu i znaju određeni iskorak. Ukoliko država ne može nešto omogućiti, ako netko to može organizirati nemam ništa protiv da država u ime svog državnog osiguravatelja odredi cijenu i osigura tu uslugu hrvatskim građanima.
Bez zdravstvenog za iseljenike
Revizija liste osiguranika; 380 tisuća mladih radno aktivnih koji su otišli u inozemstvo, a koriste zdravstvene usluge i nadalje morat će se revidirati.
Revizija prekovremenih sati
Broj prekovremenih sati nije optimalan i rezultira velikim financijskim isplatama prema liječnicima. Jasan način reguliranja prekovremenih sati je već pripremljen u Ministarstvu zdravstva, a cilj nam je tamo gdje postoji potreba za prekovremenim radom njega omogućiti. Tamo gdje ne postoji da liječnik gdje je dežurao u subotu, a u ponedjeljak nema egzaktnog posla jednostavno da ne dođe. To je odgovornost ravnatelja i onog tko organizira posao, najavio je ministar zdravstva.
Primarna zdravstvena zaštita
Kao veliku disfunkcionalnost u primarnoj ministar Beroš opisao je upućivanje nehitnih stanja u bolničke hitne. Naveo je i kako ga se iz Zagreba ponovno traži da učini nešto zbog nedovoljnog odaziva liječnika primarne za mobilne timove koji trebaju cijepiti kod kuće nepokretne i teško bolesne.
To je neprihvatljivo. Tko će cijepiti te ljude, neće poštar - rekao je Beroš.
