Preosjetljivost na sastojke cjepiva ili na raniju dozu cjepiva protiv COVID bolesti, ključne su kontraindikacije za cijepljenje protiv te bolesti. Naravno, uz opće kontraindikacije, kao što su akutna febrilna bolest i teška nuspojava na primjenu prethodne doze tog cjepiva. Od sastojaka cjepiva naglašava se polietilenglikol, koji pokazuje križnu preosjetljivost s polisorbatom. Drugim riječima, ako osoba nije alergična na polietilenglikol i/ili polisorbat, može se cijepiti. To su preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, koji se poziva na preporuke CDC-a (Međunarodnog centra za kontrolu i prevenciju bolesti), navodi se u obavijesti HZJZ-a. Alergija na antibiotike i druge lijekove nije kontraindikacija za cijepljenje, kao ni najmasovnije alergije poput onih na hranu, kućne ljubimce, prašinu itd.
Rizik od anafilaksije
Dakle, kod reakcija koje nisu povezane s cjepivima, aktualnima ili ranijima, komponentama mRNA cjepiva te alergijskim i atopijskim reakcijama na injekcijsku terapiju – intramuskularnu, intravensku i potkožnu – nemaju kontraindikacija za cjepivo. Alergijske reakcije čak i ozbiljnije koje nisu povezane s cjepivima, injekcijskim terapijama, poput alergija na hranu, kućne ljubimce, prašinu i ostale, nisu kontraindikacija cijepljenju protiv COVID bolesti. Savjetovanje s imunologom ili alergologom mogu obaviti osobe koje razmišljaju o odgodi cijepljenja, zbog svojih specifičnih stanja, dok ne budu dostupne opsežnije informacije o rizicima od anafilaksije. I to je mogućnost, ali teško da će imunolozi i alergolozi stići primiti baš svakog tko ima takvo pitanje. Vjerojatno će oko toga biti i nesporazuma i nužno, dodatnih pojašnjenja.
Kemijske supstance u cjepivu nužne
No, kako bi obični građani znali jesu li ili nisu alergični na križnu reakciju kemijskih tvari za koje nemaju pojma što su? Riječ je o kemijskim supstancama koje se u cjepivu nalaze u vrlo malim količinama, praktički su to molekule, kažu nam upućeni, od kojih se na primjer polietilenglikol nalazi u sastavu antifriza dok je polisorbat emulgator i stabilizator hrane poznat kao E 433 dozvoljen kao dopunski sastojak hrane.
Istina je, to znamo kaže dr. Leonardo Bressan, jer svaki lijek s obzirom na terapijski oblik, u ovom slučaju injekcijski, ima molekule koje pomažu da djelotvorna tvar dospije tamo gdje obavlja namijenjenu funkciju u ovom slučaju, izazivanja otpornosti na COVID bolest.
No to su zaista male količine i mi kao obiteljski ili liječnici uključeni u stručne smjernice o cijepljenju, nismo dobili nikakve posebne upute o kontraindikacijama, izuzev naravno opreza kod onih koji su ranije imali snažne i takve reakcije poput anafilaksije.
Vjeruje da će cijepljenje izostaviti po savjetu onkologa, bolesnici koji su upravo na kemoterapiji, a poznato mu je da ima cijepljenih sa autoimunim bolestima koji će isto biti cijepljeni. Oni će teže razviti antitijela, ili manji broj, ali i nešto je bolje od ništa, mišljenje je dr. Bressana koji ističe važnost cijepljenja transplantiranih bolesnika kao i ljudi nakon kemoterapija.
Pola sata pod nadzorom
HZJZ savjetuje zadržavanje cijepljene osobe pod nadzorom još 15 minuta, a kod osoba koji su ranije imali snažnu reakciju i preosjetljivost te anafilaksiju zadržavanje pod nadzorom 30 minuta nakon cijepljenja. Posebne smjernice ne spominju ni u KBC-u Rijeka gdje je dosad cijepljeno 1210 zaposlenika drugom dozom.
Reakcije na cjepivo bile su, koliko znamo, snažnije ali o tome možemo govoriti samo neslužbeno jer precizne podatke ima HALMED, kaže nam pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo Snježana Juričić koja brine i o cijepljenju unutar KBC-a Rijeka.
Službeno mogu potvrditi samo da je još 300 djelatnika cijepljeno prvom dozom i da će krajem ovog tjedna biti cijepljeno još oko 200 djelatnika prvom dozom, a u primjeni je zasad samo Pfizer, potvrđuje Juričić.