Hrvatska je i dalje zemlja visoke kardiovaskularne smrtnosti. Od bolesti srca i krvnih žila u 2022. godini preminulo je 39 posto svih umrlih. Dijagnostika, liječenje, što je problem? Akademik Davor Miličić, predstojnik Klinike za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Zagreb, ističe – lošu zdravstvenu prosvijećenost građana. Predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva i
upravitelj Zaklade Hrvatska kuća srca poručuje – nema daljnjeg napretka u obuzdavanju pobola i smrtnosti bez sustavnog promicanja kardiovaskularnog zdravlja. U ovom razgovoru akademik Miličić, inače potpredsjednik HAZU, jasno kaže – bez sustavnog Plana, imamo stihiju.
Kako komentirate posljednje podatke o kardiovaskularnoj smrtnosti u RH?
Smrtnost je visoka i Hrvatska se i nadalje svrstava u zemlje visokoga kardiovaskularnog rizika. Istina, kardiovaskularna se smrtnost u posljednjem desetljeću u nas smanjivala, ali nažalost moramo priznati da sada stagnira. Primjerice, u sveukupnoj smrtnosti u
Hrvatskoj, bolesti srca i krvnih žila činile su u 2021. oko 37 posto, a u 2022. oko 39
posto. Ona bi morala biti desetak posto niža uspoređujemo li se s tzv. zemljama niskoga kardiovaskularnog rizika kao što su Francuska, Italija, skandinavske zemlje, ali i susjedna Slovenija. Svakako nije problem u dometima i dostupnosti kardiološke dijagnostike i liječenja već u lošoj zdravstvenoj prosvjećenosti naših građana i zanemarenoj važnosti kardiovaskularne prevencije. Bez sustavnog nacionalnog programa promicanja kardiovaskularnog zdravlja, s naglaskom na prevencijske mjere, nema daljnjeg napretka u obuzdavanju pobola i smrtnosti od bolesti srca i krvnih žila.
Prioritet je prevencija
Koji je vaš stručan stav – što su nužni prioriteti potrebni za smanjenje obolijevanja i smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti u RH?
Dakle, kao što sam prethodno kazao, prioritet je prevencija. Poznato je da su građani
Hrvatske najdeblja nacija Europe. Također, jedna smo od vodećih nacija po neslavnome postotku osoba koje puše duhan. Riječ je o dvama bitnim kardiovaskularnim, ali i općim rizičnim čimbenicima po zdravlje ljudi. Dovoljno je prošetati Amsterdamom ili Kopenhagenom pa vidjeti ogromnu razliku u odnosu na Hrvatsku – gotovo da nema pretilih ljudi, svi tjelesno aktivni, a vidjeti nekoga kako puši na ulici ili u lokalu praktički je nemoguće. Nadalje, nismo još uvijek neutralizirali učinke arterijske hipertenzije u populaciji. Hipertenzija se nedostatno otkriva, a i kada se dijagnosticira, mnogi su skloni ne
pridržavati se liječenja jer povišen arterijski tlak “ne boli” pa zašto onda uzimati neka-
kve lijekove.
Veliki je problem i šećerna bolest, također zanemaren kardiovaskularni rizik.
Dovoljno je kazati da otprilike polovica dijabetičara živi s neprepoznatim dijabetesom, sve dok ne nastanu komplikacije. A tada smo zakasnili s pravodobnim liječenjem odnosno preostaje samo saniranje štete. A komplikacije dijabetesa upravno su kardiovaskularne, uključujući srčani i moždani udar. Još se više zanemaruje nalaz povišenih masnoća u krvi, poglavito opasnoga, aterogenog LDL-kolesterola. Zanemaruje se zdrava prehrana i redovito
kretanje, ali i lijekovi koji su široko dostupni i mogu učinkovito regulirati poremećaj
metabolizma masti. Paradoksalno jest što su zdrav način života, pa i lijekovi u kardi-
ologiji jeftini i dostupni, a još smo toliko daleko od željenoga iskorjenjivanja najče-
šćih čimbenika kardiovaskularnog rizika u hrvatskoj populaciji.
Previše preuranjenih smrti
Primjećujete li u svojoj praksi neke promjene kad su u pitanju kardiovaskularne bolesti, u smislu obolijevaju li mlađe osobe više nego ranije i sl.?
Radim u najvećoj Klinici za kardiologiju u Hrvatskoj, dakle u tercijarnoj ustanovi u kojoj se koncentriraju najteži kardiološki bolesnici. Ali KBC Zagreb je ujedno i gradska bolnica pa viđamo svakodnevno i raznolike tzv. rutinske pacijente. Dakle, svakoga dana susrećem se sa širokim rasponom kardioloških pacijenata. Bolesti srca i krvnih žila u pravilu su bolesti starijih, ali nerijetko viđamo i osobe u najproduktivnijem razdoblju života koji podliježu potencijalnom sprječivim bolestima među kojima prednjači infarkt srca. To je ujedno i vodeći uzrok smrti u Republici Hrvatskoj. Epidemiološki podaci ukazuju da u Hrvatskoj ima daleko previše preuranjenog pobola i smrtnosti od bolesti srca što se tumači zanemarivanjem pravodobnog otkrivanja, otklanjanja i liječenja najčešćih čimbenika rizika koji su odgovorni za više od 70 posto preuranjenih kardiovaskularnih komplikacija. Paradoksalno jest što su zdrav način života, pa i lijekovi u kardiologiji jeftini i dostupni,
a još smo toliko daleko od željenoga iskorjenjivanja najčešćih čimbenika kardiovaskularnog
rizika. Najdeblja smo nacija u Europi, među vodećima po postotku pušača, a kasnimo s otkrivanjem i liječenjem hipertenzije i šećerne bolesti.
S obzirom na vaš međunarodni ugled u znanstvenoj i zdravstvenoj zajednici, koja pozitivna iskustva iz drugih zemalja smatrate učinkovitima u smanjenju pobola i smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti?
Potrebno je unaprijediti zdravstvenu prosvijećenost naših građana i trajno aktivno promicati kardiovaskularnu prevenciju: kretanje i zdravu prehranu, nepušenje, suzbijanje pretilosti, pravodobno otkrivanje i liječnje hipertenzije, poremećaja metabolizma masnoća kao i šećerne bolesti. Samo to bi bilo dovoljno da se za desetak godina bitno smanje trenutni, nepovoljni pokazatelji kardiovaskularnog zdravlja naše nacije.
Potreban nam je Plan za srce
Ima li Hrvatska potrebu svojeg, da tako nazovemo, Plana za srce i što bi trebalo činiti/čini njegovu glavnu okosnicu?
Sviđa mi se naziv – “Plan za srce”. Nemamo ga, a svakako je potreban. Bez sustavnoga plana imamo stihiju i voluntarizam. Sve zemlje koje su se pokazale uspješnima u borbi protiv kardiovaskularnih bolesti, uspjele su upravo temeljem nacionalnog plana kardiovaskularne prevencije – od vrtićke dobi do umirovljeničke. Jedna od okosnica takvoga Plana svakako je zdravstveni odgoj, prevencijski pregledi radi ranog otkrivanja i suzbijanja čimbenika kardiovaskularnog rizika. Prevažnu ulogu igraju i mediji koji trajno
moraju poticati i promicati kardiovaskularno zdravlje i kako ga sačuvati. Osim mjera za smanjivanje pojedinačnoga rizika u ljudi, potrebno je prepoznavati i uklanjati neke opće, populacijske rizike. Primjerice, danas je poznato da zagađenost zraka predstavlja bitan populacijski kardiovaskularni rizik.
