Novo istraživanje provedeno u Švedskoj otkriva da medicinska skrb u poodmakloj dobi često produljuje život bez značajnog poboljšanja kvalitete. Studija skreće pozornost na jaz između “života” i “zdravog života”.
Ljudi žive dulje nego ikad prije. Postignuto je to smanjenjem siromaštva i iskorjenjivanjem bolesti.
Tim istraživača s Karolinska instituta u Švedskoj postavio je pitanje produžujemo li život ili odgađamo smrt u studiji objavljenoj u American Journal of Public Health. Demograf Marcus Ebeling i kolege koristili su se velikim javnim bazama podataka kako bi pratili tijek života starijih od 70 godina u Švedskoj između 2018. i 2020., fokusirajući se na posljednjih 12 mjeseci života. Prije svega, htjeli su znati kako većina starijih ljudi umire.
Dvije trećine svih smrti bile su popraćene opsežnom njegom tijekom posljednje godine života, a najmanje polovina ih je zahtijevala dodatnu medicinsku skrb, naveli su.
Također su zaključili da je produžena njega na kraju života češća među starijima od 83 godine što je očekivani životni vijek u Švedskoj.
Budući se ljudski životni vijek naglo povećavao u posljednjih pola stoljeća, zdrav životni vijek nije držao korak.
Analize pokazuju trenutni jaz od 10 do 15 godina između životnog i zdravstvenog vijeka primjerice u SAD-u. Nažalost, skrb može produžiti život, ali ne i vratiti zdravlje.
Na kraju, zdrav način života najbolji je način da produžimo očekivani životni vijek i ostanemo neovisni o tuđoj pomoći. To znači pravilno se hraniti, ne pušiti, održavati društvene kontakte, fizičku aktivnost.
