Bolest može postati saveznica zdravlju, promjenama ponašanja na bolje no ne dolazi to samorazumljivo i, da kažemo, tek tako. Zdravstveni sustav ne pokriva ovu mogućnost u dovoljnoj mjeri. Pa je pojedincu u bolesti teže ostvariti stručnu pomoć da lakše podnese kako fizičku bol tako i emocije koje prate suočavanje i život s dijagnozom. No, zato je “na tržištu” puno ponuda za psihoterapije. Nije to tako samo u Hrvatskoj, pojasnit će mr.sc. Josip Lopižić, predsjednik Hrvatskog psihološkog društva. Temu o bolesti kao saveznici zdravlju ovaj je klinički psiholog održao na nedavnoj godišnjoj konferenciji hrvatskih psihologa.
Koliko je “zdrava glava” važna u bilo kojoj tjelesnoj bolesti i dijagnozi?
“Zdrava glava” nam treba u svakoj životnoj situaciji u kojoj je treba donositi važne odluke. Situacija tjelesne bolesti, osobito teških tjelesnih bolesti primjer je jedne takve situacije. Takve odluke ponekad imaju “kratko vrijeme” za procjenu. Ai isto tako i niz ometajućih vanjskih i unutarnjih čimbenika koji mogu usporiti, ometati i poremetiti proces kognitivne procjene u smjeru postizanja optimalnih odluka za situaciju koju treba razriješiti.
Kad govorimo o ometajućim čimbenicima svakako treba spomenuti obiteljske čimbenike i odnose s najbližim članovima te interakcije s njima koje mogu stvoriti niz kompleksnih emocionalnih situacija i prepreka koje ometaju. Naravno, tu si i okolinski čimbenici vezani za bolničko okruženje. Dostupnost podataka koji mogu pomoći u donošenju dobrih i najboljih odluka, raspoloživost medicinskog osoblja koje će pomoći i odgovoriti na pitanja o kojima često ovisi i naša odluka. Naravno, ovdje treba spomenuti i čimbenike vezane za posao, radno okruženje, poziciju na poslu koji isto mogu utjecati na donošenje važnih odluka.
Strah koji pojačava trpljenje
Nalazi li briga o mentalnom zdravlju prostor dovoljan i potreban unutar zdravstvenog sustava?
Tjelesno i mentalno zdravlje su jako povezani i ne smijemo ih razdvajati ni bilo koji njihov dio zanemariti. Situacije teške tjelesne bolesti, složenih postupaka i trajanja liječenja te ukupnog oporavka često generiraju složena i teška emocionalna stanja. Promjene raspoloženja, anksioznost koja traje, strah koji pojačava trpljenje i gdje je potrebno psihološkom, a ponekad i psihofarmakološkom intervencijom pomoći. Emocionalna stanja koja osim anksioznosti uključuju bol preporučljivo je podijeliti sa psihologom ili psihijatrom te tako olakšati proces liječenja i oporavka. Unutar zdravstvenog sustava za sada ne nalazimo dovoljan broj stručnjaka koji se mogu kvalitetno uključiti u ove procese. Ali se nadamo da će novi projekti razvoja nacionalne strategije mentalnog zdravlja pokriti sadašnje manjkavosti.
Kad i kako bolest može postati saveznica zdravlju?
Ako se pravilno i dobro shvati, bolest može postati saveznik u promjeni načina života dalje. Osobito u promjenama koje nazivamo zdravstvenim ponašanjem. Zdravstveno ponašanje je svako ponašanje koje se događa i koje može doprinijeti održavanju zdravlja, ranom otkrivanju bolesti i njezinom liječenju. Međutim, postoje i negativna zdravstvena ponašanja koja će povećati rizik za razvoj neke bolesti te otežati njezino liječenje i oporavak. Nepridržavanje savjeta zdravstvenih djelatnika, pretjerana konzumacija alkohola, pušenje, loša prehrana. Iskustvo bolesti treba iskoristiti za analizu prethodnih modela ponašanja i njihovih doprinosa razvoju bolesti te donošenja odluka za promjenu. Naravno, promjene su poželjne. I mogu se dogoditi i na višim kognitivnim razinama uz dobro savjetovanje, potporu i vođenje kroz liječenje i oporavak.
Trendovi nisu dobri
Gotovo je trend imati “svog terapeuta” što rezultira, uz ostalo, dijeljenjem savjeta i tjeranjem drugih da “moraju na terapiju”, a čini mi se i poplava kojekakvih terapeuta kod nas?
Ako govorim o psihoterapiji onda ne mislim na “trend ili pomodarstvo” nego na poželjnu potrebu da se u situacijama životnih teškoća razriješe, osvijeste i otklone nepovoljni momenti koji blokiraju kvalitetno življenje, osobni razvoj. Ovo pitanje predstavlja zaista veliku temu stanja psihoterapije u našoj zemlji s čijim stanjem osobno nisam zadovoljan. Naravno, slažem se, postoji “poplava” kojekakvih “psihoterapeuta” u našoj zemlji. Ali ne samo u našoj zemlji. Problem se javlja i na europskoj razini. Neki misle da će ovaj problem riješiti – tržište. S tim se nikako ne mogu složiti. Ali ne znam što ponuditi i kako promijeniti stanje i trendove koji nisu dobri.
