Zanimanje perfuzionist spada u one sjajne poslove ispod “radara” u svijetu medicine. Jedan od 37 hrvatskih perfuzionista je Splićanin Goran Potočki, bacc.med.tech. Bez njih kardiokirurgija ne može. Samo u Splitu godišnje se odradi između 300 do 330 kardiokirurških operacija koje nerijetko traju od 6 do 12 sati. U Splitu ih je trenutačno četvero, a potrebe su puno veće. I zbog toga, kaže Goran Potočki koji je ujedno i predsjednik ECCPHUZEC /CROSECT– Hrvatsko udruženje za ekstrakoporalnu cirkulaciju, vrlo često “pokrivaju ” hitnoće u drugima bolnicama. Tako su nedavno imali intervencije u Dubrovniku i Mostaru. U Hrvatskoj je šest kardiokirurških centara u kojima su oni neizostavni dio timova.
Osigurati fiziološke funkcije
Rade složen i odgovoran posao; prvi korak je proučavanje bolesnikove povijesti bolesti i bilješki koje treba pripremiti za operaciju. Nakon toga upravljanje i odabir razne opreme za izvantjelesnu cirkulaciju kao što su aparat za srce i pluća, umjetno srce, uređaji za transfuziju krvi, intraaortna balon pumpa i razni uređaji za ventrikularnu pomoć, ECLS- ekstrakorporalna potpora, ECMO uređaji i autotransfuzija –cell saver. Jednako zahtjevno i odgovorno je i praćenje i zbrinjavanje bolesnika tijekom operacije kako bi se osigurale sigurne fiziološke funkcije. Rutinska primjena različitih vrsta krvnih pripravaka i lijekova pacijentima tijekom operacije.
Izvantjelesni krvotok
Iako tradicionalno rade s operacijama na otvorenom srcu, njihova se uloga nastavlja širiti na druga kirurška područja kao što su prirođene srčane mane, liječenje srčanih bolesti i hitni slučajevi. Uz to, tu su i različite administrativne dužnosti, kao što su upravljanje opremom, nabava opskrbe, upravljanje odjelom i poboljšanje kvalitete.
Primjerice ECMO uređaji (umjetna pluća) moraju biti uvijek redovito servisirani što se, kaže Goran Potočki, pokazalo od presudne važnosti u koroni. Sa sustavom cijevi na koje se “priključuje” pacijent kao i jednokratnom opremom koja košta gotovo 5o tisuća kuna mora i može rukovati samo stručnjak – perfuzionist.
Kroz svjetsku povijest razvoj kardiokirurgije – operacija na otvorenom i mirnom srcu, kao načina liječenja – uz sav ostali znanstveni nezadrživi napredak u medicini morao je čekati, jer srce funkcionira jedino kucanjem – pumpanjem krvi kroz krvne žile. Paralelno se očekivao razvoj i primjena nove struke i stručnjaka izvantjelesnog krvotoka; perfuzije i perfuzionista. Ogroman broj medicinskih saznanja, velikih i malih detalja, prethodio je početku uspješne humane primjene izvantjelesnog krvotoka, oponašanju fiziološke funkcije srca i pluća, ali se ne radi samo o zamjenjivanju osnovnog rada srca – mehaničkog pokretanja protoka krvi i oksigenaciji već je to zadiranje u sve fiziološke funkcije organizma.
Oponašati funkcije
– Moralo se uzeti u obzir da svaki organski sustav u tijelu različito, dugo/kratko može funkcionirati bez ili u smanjenim uvjetima cirkulacije i oksigenacije. Trebalo je postići u tim umjetnim uvjetima, do tada nepoznate fiziološke činjenice savršene do jednostavnosti, oponašati ih u potpunosti koliko je moguće, ali ne ih narušavati u osnovi, pojašnjava Goran Potočki, bacc.med.tech.
Perfuzionist savjetuje liječnika u odabiru odgovarajuće opreme i tehnika koje će se koristiti. Ostale odgovornosti uključuju davanje krvnih proizvoda, davanje anestetika i lijekova, mjerenje odabranih laboratorijskih vrijednosti, praćenje cirkulacije, praćenje plinova u krvi, nadzor antikoagulacije, indukcija hipotermije i hemodilucija. Visoko su obučeni za rad sa srčanim bolesnicima svih dobnih skupina koji imaju niz drugih bolesti.
Često, kaže ovaj perfuzionist, ni kolege u bolnici točno ne znaju obujam posla perfuzionista. Jer uz uobičajene poslove sa strojem srce-pluća, perfuzionist je često prisutan i u drugim granama medicine, kod operativnih zahvata gdje se očekuju veći gubici krvi i krvnih produkata, kod dugotrajnog održavanja cirkulacije nakon operativnog zahvata i dr.
Dostupni svaki dan u godini
Djelokrug rada, obveze i odgovornosti perfuzionista ovise o ustanovi u kojoj isti radi. Kardiovaskularni perfuzionisti moraju biti sposobni održavati odgovarajuću ravnotežu između posla i privatnog života, ali radne smjene variraju.Iako službeno radimo 40-satni radni tjedan, od nas se traži da radimo u raznim smjenama kao što su dan, noć, vikendi, praznici. Ovisno o ustanovi u kojoj radimo perfuzionisti su dežurni i/ili pripravni, ali svakako perfuzionistička služba mora biti dostupna 365 dana u godini. U odabiru novih perfuzionista poslodavci traže kandidate koji su sposobni dobro raditi u stresnim situacijama i pokazuju visok stupanj vještine i prosuđivanja, orijentirani su na detalje, imaju jake međuljudske vještine posjeduju odgovarajuće znanje o kirurškim praksama i opremi. Kandidati također moraju imati strast za pomaganjem pacijentima te ljubav prema tehnologiji. Uz odlične manualne vještine koje se zahtijevaju iznimno je važno znanje iz anatomije, fiziologije, farmakologije, patofiziologije, hematologije, matematike, informatike..
Akademski rad obveza
Osim kliničkih dužnosti koje obavljamo u svojim matičnim kućama mi perfuzionisti često se paralelno bavimo i akademskim dijelom struke, istraživanjem i objavljivanjem radova unutar struke koji se redovito prezentiraju na nacionalnim međunarodnim kongresima. To je jedan od mnogih uvjeta koje moramo ispunjavati da bi mogli pristupiti recertificiranju naše perfuzionističke licence od krovnog europskog udruženja (EBCP) i koja nam omogućuje rad diljem europskih kardiokirurških centara. Recertifikacija se obavlja svake 3 godine što nas potiče na kontinuirano usavršavanje, poručuje Goran Potočki.
