Proljetna toplina uz sve ono dobro nosi i poneku neugodnost. Jedna je od njih zamka zvana – krpelji. Treba samo imati na umu mjere opreza jer s toplinom postaju aktivniji, pa se opasnost može izbjeći. Bilje i nisko raslinje do jednog metra može im biti stanište na kojem vrebaju sljedeću žrtvu. Naravno da šumska područja s gušćim raslinjem imaju veću mogućnost da krpelja „pokupimo“.
Mjere zaštite uključuju repelente pa i one za odjeću i obuću. Uz to, odjeću dugih rukava i nogavice uvučene u čarape, zatvorene cipele. Na odjeći svjetlijih boja i glatkoj krpelj se lakše uoči. Provlačenje kroz grmlje i šikaru te ležanje na tlu trebalo bi izbjegavati. Po povratku kući treba dobro pregledati cijelo tijelo, provjeriti kod presvlačenja i pranja nije li se krpelj negdje ušetao. Iako mu je obično potrebno nekoliko sati, domaćini ga češće pronađu već zakačenog nego u odjeći. Najčešće vole najnježnija mjesta, zatiljak, vrat, pregibe kože poput pazuha i prepona, kožu iza uha, stražnju stranu koljena ili bedra, pregib lakta ili podlakticu. Kod djece treba pomno pregledati glavu. Kožu ne treba polijevati ni mazati prije nego što izvadite krpelja.
Krpelji prenose zarazne bolesti od kojih su dvije česte Lajmska borelioza i krpeljni meningoencefalitis. Liječniku se treba javiti ako se nekoliko dana nakon ugriza krpelja pojave neobični simptomi poput visoke temperature, groznice ili osipa na koži oko ugriza, jer može biti riječi o infekciji a tada je važno potražiti stručnu pomoć što prije.
