Podaci o rastu djece dobiveni su iz nacionalnog registra, a baza podataka sadrži informacije o svim stanovnicima Finske o društvenim i ekonomskim karakteristikama te je ispitivano 11 000 djece. Socioekonomski status mjerio se razinom obrazovanja, prihodima kućanstva i stopom nezaposlenosti. Rezultati su bili neovisni o stupnju obrazovanja, ekonomskoj situaciji, bračnom statusu i zdravlju roditelja djece, kaže glavna autorica, docentica Hanna Lagström s Odjela za javno zdravstvo Sveučilišta u Turkuu.
Život u manje prosperitetnoj četvrti predstavljao je veliki rizik za djecu da razviju prekomjernu tjelesnu težinu do školske dobi prema podacima temeljenim na populaciji čak i kada su istraživači razmatrali čimbenike koji mogu povećati rizik od prekomjerne tjelesne težine u djetinjstvu. To je uključivalo npr. dijabetes tipa 2 majke, majčino pušenje i visoku porođajnu težinu djeteta. U četvrtima s višim socioekonomskim statusom djeca su bila veća pri rođenju, ali se njihov razvoj težine stabilizirao već do četvrte godine.
– To bi moglo implicirati da okruženje može ponuditi vrlo različite vrste razvojnih okoliša za djecu te da rizik od prekomjerne težine raste prije školske dobi u četvrtima s nižim socio-ekonomskim statusom. Rezultati su važan čimbenik koji treba uzeti u obzir kod npr. planiranja grada kako bi se osiguralo da se nejednakost zaustavi već od djetinjstva, kaže Lagström.
Studija se temelji na podacima od 2008.-2010. godine, iz Southwest Finland Birth Cohort (SFBC). Rodnu kohortu činila su djeca rođena u okrugu jugozapadne Finske tijekom te tri godine.
