Kako sačuvati dom s mirovinom od 300,400 ili 500 eura? Kako platiti stanarinu, režije, hranu i lijekove, osobito ako se tome pridruže bolest ili nepredviđeni troškovi? Pitanja su to mnogih, ali ovaj ih put “na stol” stavljaju iz pulske Udruge AjA povodom Svjetskog dana osoba u beskućništvu. Upravo je to izraz za koji apeliraju da se zamjeni s izrazom “beskućnici”. Kažu kako je ta promjena važna jer beskućništvo nije nečiji identitet, nego životna okolnost.
- Iza svake osobe stoji životna priča, a nitko ne bi trebao biti određen samo time ima li ili nema dom. No promjena riječi samo je početak. Jednako je važno mijenjati način na koji pomažemo ljudima. Omogućiti trajno stanovanje onima koji su ostali bez doma i pravodobnu podršku onima kojima prijeti njegov gubitak, pišu iz pulske udruge.
Oni čine upravo to na što apeliraju; u osam stanova osigurali su život za 14 ljudi dok njihov mobilni tim radi s više od 65 ljudi.
Veliki rizik od siromaštva u RH
Siromaštvo ne znači automatski beskućništvo, ali donosi veliki rizik od takve posljedice. Navode kako je prema podacima Državnog zavoda za statistiku više od 36 posto umirovljenika u našoj zemlji u riziku od siromaštva.
- Među osobama starijima od 65 godina koje žive same taj udio iznosi čak 64,4 posto. U riziku od siromaštva je i 15 posto djece te gotovo 30 posto kućanstava samohranih roditelja. Prag rizika od siromaštva za osobu koja živi sama iznosio je oko 753 eura mjesečno. To je statistička granica, a ne iznos koji jamči dostojanstven život. Istodobno, gotovo svaki treći stanovnik Hrvatske živi u kućanstvu koje ne može iz vlastitih sredstava podmiriti neočekivani trošak od 494 eura. Siromaštvo ne znači automatski beskućništvo. No kada osoba jedva podmiruje osnovne troškove, već jedna životna kriza može ugroziti njezin dom. Zato je važno reagirati na vrijeme, apeliraju iz udruge.
