Ravnatelj splitskog županijskog Doma zdravlja, specijalist obiteljske medicine i odnedavno primarijus dr. Marko Rađa kaže da ga u današnjim vremenima najviše žalosti što obiteljska medicina dobiva jako puno administrativnog posla kojeg su nekada obavljali djelatnici HZZO- a. Sve to stvara gužve u ambulantama obiteljske dok se iz dana u dan taj administrativni posao povećava. Ostaje sve manje vremena za pravi medicinski dio posla. Liječnicima ostaje jako malo vremena za medicinu, a o preventivnom dijelu unutar obiteljske medicine ne želi uopće razmišljati što se događa.
Činjenica je da su obiteljski liječnici uz sve to imali i još veće napore u dvije pandemijske godine kada se njihov posao utrostručio. Kako su sve to iznijeli?
Izdržali su kao i svi drugi u zdravstvenom sustavu sa iznimnim naporima, odvajanjem privatnog vremena jer se ostajalo duže raditi. Broj dnevnih kontakata s pacijentima je enormno narastao tako da danas u Splitu nećete pronaći ambulantu obiteljske medicine koja ima upisano ispod sto kontakata dnevno što nije normalno ni u redu. Od toga je 20 do 30 njih koji su došli stvarno radi nekakvog medicinskog razloga, a ostatak radi raznih ispričnica, potvrda, doznaka, bolovanja ili drugih administrativnih razloga. U dvije godine epidemije su liječnici obiteljske medicine skrbili za više od 90 posto pacijenata oboljelih od covida.
Jesu li liječnicima obiteljske medicine barem malo olakšale automatizirane poruke na kojima pacijenti mogu naručiti svoju terapiju?
Kontaktiraju i putem maila, ali želim upozoriti da je ta automatizacija samo povećala broj kontakata u tijeku dana. Prije sedam, osam godina je normalna brojka kontakata bila od 70 do 90 poziva, sada ta brojka ide do 120 kontakata. U biti sva ta automatizacija te novi medijski i komunikacijski kanali pomažu pacijentima, ali povećava broj kontakata tijekom dana.
Administratori u Domove zdravlja
Ima li rješenja za administraciju koja liječnicima predstavlja gubljenje vremena?
Ima, da se taj administrativni dio prebaci administratorima. Da se u obiteljsku medicinu na jedan ili dva tima zaposli administrator. Imamo puno pritužbi pacijenata da im doktori nisu dostupni. S druge strane kada uđete u ambulantu obiteljske i vidite da je medicinska sestra odgovorila na 120 poziva shvatite da je bila pretrpana pozivima. Administratori bi nam uvelike pomogli. Sve je to predloženo Ministarstvu zdravstva i koliko imam informacije radi se na tome. Imamo dobre primjere iz privatne prakse u kojoj su angažirani administratori, koji nisu medicinske struke, na puno radno vrijeme. Medicinska sestra je tu dobila vrijeme za edukaciju pacijenata i medicinske stvari, a liječnik za kvalitetan rad s pacijentima. Vjerujem da će administratori doći i u domove zdravlja.
Sudjelovali ste u pregovorima s Ministarstvom u vezi izmjena Zakon o sigurnosti prometa na cestama?
Mi s jednom grupacijom pacijenata već imamo ista pravila igre, a to su svi vlasnici oružja za koje liječnici obiteljske medicine moraju prijaviti promjenu zdravstvenog stanja. Prvo se treba demistificirati ono što se vidi po medijima da su to zaštićeni podaci pacijenta. Nisu, osim da ima promjenu zdravstvenog stanja koja nije kompatibilna s tim da može imati oružje. To je uvedeno ima pet, šest godina, a sada se ta priča ponavlja s pitanjem vozača.
Hoćete reći da liječnici policiji neće slati detaljnu dijagnozu već da njegovo stanje nije kompatibilno s nečim?
Da, mi bi trebali napisati kako je neka osoba danas bila na pregledu, da smo joj napisali neki lijek. No prema sustavu imam obavezu prijaviti da kod toga pacijenta postoji promjena zdravstvenog stanja i da on ne može voziti.
Koje su to konkretno promjene zdravstvenog stanja?
E, to je ono što je najveći problem. Praktički ima jako puno stanja. Jer nema bolesti i stanja koja u određenom trenutku nije spojiva sa zabranom vožnje. Upravo su to najveći prijepori. Do sada su liječnici u slučaju preporuke pacijentima za neki lijek upozoravali da ne smiju voziti, a to piše i u uputama za određene lijekove. Sada ispada da sve ono što su do sada liječnici savjetovali pacijentima moraju u sustavu prijaviti promjenu da pacijent nije sposoban voziti. Treba čim prije donijeti jasan pravilnik kojim bi se takve dijagnoze objasnilo.
Mislite li da će zakon unatoč svim tim nejasnoćama biti izglasan i kako će se snaći vozači pacijenti?
Ako se zakon u ovakvom obliku izglasa i počne provoditi onda će definitivno dovesti do toga da će pacijenti zaobilaziti liječnike. Vrlo je upitno koliko će toga svog stanja jasno iskazati, koliko će biti umanjivanja tegoba, hoće li se uopće javljati u ambulantu. Ovakav oblik kakav je najavljen bez jasnog pravilnika jednostavno nije nešto što je lako provedivo.
Hospicij u Splitu
S koliko liječnika obiteljske medicine raspolaže ova županija, nedostaje li ih?
Imamo 264 liječnika obiteljske medicine i trenutno nam ne nedostaje liječnika iako imamo par njih koji su napunili 65. godinu života. Nisu otišli u mirovinu već su produžili dalje raditi. Na specijalizaciji trenutno imamo 15 kolega te još 30 sa zadnjeg natječaja što je ukupno 45 specijalizacija iz obiteljske medicine. Istina trebalo bi nam više specijalizacija, ali nema toliko liječnika. Sve da je i bilo više novca iz EU fondova pa da nam je država mogla dati 60 specijalizacija ne znam bi li to mogli popuniti. Veliki je problem pitanje određenih dijelova županije koji nemaju doktora rodom iz tog mjesta. To je cijelo makarsko primorje i Hvar. Oni koji se i odluče doći tamo živjeti imaju veliku prepreku rješavanja stambenog pitanja.
Je li u svim dijelovima Splitsko-dalmatinske županije primarna i sekundarna zdravstvena zaštita dostupna?
Dstupna je od onih osnovnih stvari obiteljske, dentalne, pedijatrije i ginekologije do patronaže. No, imamo velikih problema s dijagnostikom, pretragama koje nisu svima dostupne. Za određivanje primjerice kalcija u krvi ili TSH otočani i stanovnici manjih i udaljenijih mjesta moraju za to odlaziti u Split. Zato i kažem da sekundarna zdravstvena zaštita nije dostupna svima u županiji. Vis i Šolta su u tom slučaju najzapostavljeniji.
Koji vam je plan za unapređenje zdravstvene zaštite u županiji?
U Školskoj poliklinici otvorili smo centar u kojem imamo novi digitalni RTG i mamograf te UZV, a uskoro nam stiže i CT. Ono što je napravljeno u zadnje tri godine je otvaranje stacionara za palijativnu skrb. Imamo dva mobilna palijativna tima, a trenutno su pregovori i oko trećeg. Uskoro bi Split trebao otvoriti i hospicij. S obzirom na starenje stanovništva, a u budućnosti nas još čeka to su usluge koje se trebaju širiti i pacijentima biti dostupnije.
