Daljnji iskoraci u liječenju fibrilacije atrija u hrvatskom javnom zdravstvenom sastavu, prevencija te edukacija građana s ciljem što ranijeg prepoznavanja bolesti teme su o kojima se raspravljalo na stručnom skupu povodom Svjetskog tjedna fibrilacije atrija. Ova je aritmija najučestalija u populaciji, a višestruko povećava rizik od moždanog udara, zatajivanja srca i demencije. Projekcije navode da će se narednih desetljeća broj oboljelih u razvijenim zemljama, pa tako i Hrvatskoj, udvostručiti.
U panel diskusiji sudjelovali su ministrica zdravstva doc. dr. sc. Irena Hrstić, prof. prim. dr. sc. Šime Manola, predsjednik Radne skupine za aritmije i elektrostimulaciju srca Hrvatskog kardiološkog društva, ujedno i organizator skupa, akademik Davor Miličić, predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva, prim. dr. sc. Borka Pezo Nikolić, predsjednica Udruge Ritam srca, te dr. Hrvoje Šušković, pomoćnik ravnatelja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.
Hrvatska je kardiologija zadnje desetljeće unaprijedila liječenje ove aritmije i stala uz bok razvijenim zapadnim zemljama.
– Temelj našeg uspjeha je suradnja svih, od struke do osiguravatelja i pacijenata. Fibrilacija postaje sve veći javnozdravstveni problem. To je posljedica više stvari, od starenja, ali i do napretka medicine koja ranije otkriva takve probleme, rekao je uvodno u ime organizatora prof. Manola.
Hrvatska je, istaknuo je prof. Manola, dobra u liječenju aritmija i fibrilacije atrija. Ali posao kardiološke struke ovdje nipošto ne prestaje.
– Svi ti dobri rezultati nas ohrabruju, ali i obvezuju da nastavimo drugim putem, kazao je.
Taj “drugi put” upravo je liječenje pacijenata najmodernijom metodom ablacije, nakon koje 80 do 90 posto oboljelih od fibrilacije atrija ostaje u sinusnom ritmu. Time se smanjuje onaj visoki rizik od nastanka moždanog udara.
Ne zaostajemo ni za najrazvijenijim zemljama Europe
Dio napora struke prikazan je i kroz izložbu fotografija koje oslikavaju činjenicu da Hrvatska danas ima 10 bolničkih centara u kojima se provodi liječenje ablacijom.
Struka je, pojasnio je prof. Manola, još 2018. pokrenula razgovor o nužnosti povećanja sredstava HZZO-a za liječenje ablacijom, pri čemu su naišli na razumijevanje.
– Dobili smo 2,5 milijuna eura tada za sve centre, a ove godine deset milijuna eura dodatnih sredstava. Taj mali udio u ukupnom zdravstvenom budžetu doveo je do ogromnih promjena, zahvaljujući tim novcem broj ablacija je udvostručen. Prije sedam, osam godina smo se borili sa sekundarnom prevencijom, a danas pokrivamo i primarnu. Odnosno štitimo bolesnike koje prepoznajemo kao rizične. Relativno mali iznos novca je napravio dramatične promjene, rekao je prof. Manola.
Naime, 2010. godine metode ablacije u liječenju fibrilacije atrija nisu ni postojale, a domaći su kardiolozi već 2017. proveli oko 2000 ablacija. Svake se godine broj kontinuirano povećava, utvrdio je prof. Manola.
– Radi se o invazivnom načinu liječenja koji je najučinkovitiji, a ove godine ćemo ih imati oko 4000. To je posljedica edukacije kolega i osiguravanja potrebne opreme. Ne zaostajemo ni za najrazvijenijim zemljama Europe. Broj ablacija na milijun stanovnika, a to je važan pokazatelj, lani je bio 850. Bili smo peta zemlja u Europi, u vrhu, to je izvrstan rezultat, a ove godine očekujemo 1000 na milijun. Velik dio ablacija otpada na liječenje fibrilacije atrija, naveo je prof. Manola.
Prije sedam, osam godina smo se borili sa sekundarnom prevencijom, a danas pokrivamo i primarnu. Odnosno štitimo bolesnike koje prepoznajemo kao rizične.
Trećina pregledanih ima rizični čimbenik za nastanak fibrilacije atrija
Kardiovaskularne bolesti predstavljaju zabrinjavajuće visok uzrok i stopu mortaliteta, napomenula je ministrica Irena Hrstić, istaknuvši da svaki ovakav događaj ili akcija smanjuju tu stopu.
– Uspjeh svakog projekta može biti zadovoljavajuć samo ako svi u tom nizu djeluju sa zajedničkim ciljem – dobrim ishodom liječenja. Moja je želja da cijeli plan aktivnosti usmjerenih na visoku incidenciju ovakvih bolesti zaživi u punom opsegu. Hrvatska je već kao struka sudjelovala u EU planu za srce, odakle proizlazi projekt probira na primarnu hiperkolesterolemiju. To je dobar primjer prevencije, kazala je ministrica zdravstva.
Uspjeh svakog projekta može biti zadovoljavajuć samo ako svi u tom nizu djeluju sa zajedničkim ciljem – dobrim ishodom liječenja.
Ministarstvo radi na preventivnim pregledima u partnerstvu s HZZO-om, što je, dodala je Hrstić, dokaz kako programi mogu imati dobre rezultate.
– Kroz preliminarne rezultate dokazali smo da je trećina pregledanih imalo najmanje jedan rizični čimbenik koji utječu na pojavu fibrilacije atrija. Naglasak je na prevenciji, pisanja “plana za srce”, a treće, kroz određene projekte već sada utječemo na dijagnostiku.
Istaknula je projekt telemedicine, TeleCordica, koji, kaže, značajno pridonosi dijagnostici a nedovoljno je medijski prepoznat.
– Približavamo dijagnostiku pacijentu. Nabavili smo holtere EKG i tlaka te spirometriju za 40 pozicija u RH, a telemedicinski rezultati se prenose u četiri kardiološka centra gdje se očitavaju nalazi, navela je ministrica Hrstić.
HZZO: sredstva za povećanje kvalitete skrbi pacijenata
HZZO je prepoznao važnost dijagnostike i liječenja aritmija te je od samih početaka osigurao sredstva za dostupnost i pravovremenost liječenja, utvrdio je dr. Hrvoje Šušković.
– Zavod kontinuirano prati potrebe i uz Ministarstvo iznalazimo maksimalni modalitet financiranja. Uskoro ćemo imati rezultate za 2025., nadamo se da će biti sredstava da pokrijemo cjelovito izvršenje plana u ovom segmentu, a da ćemo i nadalje osiguravati sredstva za povećanje kvalitete skrbi. Moram zahvaliti na stručnom angažmanu, osigurane osobe u nas imaju najviši oblik skrbi u ovom dijelu Europe, kazao je.
Čekanje na ablaciju kraće nego u Sloveniji
Akademik Davor Miličić rekao je kako je kardiologija u hrvatskoj na visokoj razini te da su upravo aritmologija i elektrofiziologija doživjele najbrži razvoj. Pritom je spomenuo otvaranje novog elektrofiziološkog laboratorija u KBC-u Zagreb.
– Godišnje obavimo oko 600 ablacija, posljednjih godina bilježimo porast od 150 zahvata do ove brojke, a polovica te brojke dolazi od liječenja atrija. Raspolažemo svim potrebnim metodama, od radiofrekvencijske, krioablacije, sve do hibridnih zahvata. Među rijetkim centrima u svijetu imamo iskustvo i s radioablacijom, kada se radijacijom ablirao fokus aritmije.
U liječenju aritmija smo među zemljama gdje ih je najbrže moguće liječiti.
Ovaj je laboratorij, kazao je akademik, vrhunski opremljen, a ima i razgranatu suradnju s inozemnim centrima izvrsnosti.
– Imamo jako dobru ekipu, a naši elektrofiziolozi poučavaju u stranim centrima. Budućnost je vrlo svijetla. Liste čekanja na ablacijske zahvate su jako povoljne. U Sloveniji se čeka više od godine, a u Hrvatskoj u razdoblju od tri do šest mjeseci. U liječenju aritmija smo među zemljama gdje ih je najbrže moguće liječiti, poručio je akademik Miličić.
Fibrilacija atrija često je “tiha”, nužno je educirati građane
Prim. dr. sc. Borka Pezo Nikolić dio je tog vrhunskog tima kardiologa sa zagrebačkog “Rebra”. Kao predsjednica Udruge Ritam srca rad s građanima i pacijentima upravo je ono s čime se ova liječnica neprestano bavi.
– Vrlo sam entuzijastična oko edukacije. Osoba, da bi došla do našeg laboratorija i dobila liječenje, mora prepoznati fibrilaciju. Problem ove bolesti, osim pretilosti koja se vidi iz aviona, je što je dosta tiha. Moramo raditi na edukaciji kako da pojedinac prepozna poremećaj ritma srca – istaknula je prim. Pezo Nikolić.
Često govorimo o palpaciji dojke, a prvi korak u samodijagnostici aritmije je palpacija pulsa.
Pojašnjava da je fibrilacija atrija povećana kod osoba s povišenim tlakom, prekomjernom tjelesnom masom ili kod osoba koje imaju prestanak disanja tijekom spavanja. Svi ti čimbenici značajno povećavaju rizik ove najčešće aritmije, upozorava.
Na žalost, naglašava prim. Pezo Nikolić, kod mnogih se ova aritmija otkriva tek nakon moždanog udara.
– Najveći poraz naše struke je kada pacijenta prvi puta vidimo na neurologiji, kada je, dakle, imao moždani udar. Tu se vidi i važnost suradnje neurologije i kardiologije. Komorbiditeti moraju biti tretirani, tek onda naše intervencije imaju smisla, jer je bez praćenja komorbiditeta i rizik povrata aritmije povećan, objasnila je prim. Pezo Nikolić.
Mjerenje pulsa kao važan alat u prepoznavanju bolesti
Dodala je kako jedna od tri osobe na svijetu u nekom trenutku u životu razviju neku aritmiju. Problem je, opisala je, što nerijetko i stariji ljudi ne znaju osjetiti svoj puls, odnosno kako ga pratiti.
– Često govorimo o palpaciji dojke, a prvi korak u samodijagnostici aritmije je palpacija pulsa, naglasila je prim. Pezo Nikolić i najavila obilježavanje svjetskog dana pulsa 1. ožujka.
S ovim se tvrdnjama složila i ministrica Hrstić, ističući važnost zdravstvenog opismenjavanja i pojednostavljivanja narativa.
– Prijenos informacije do pacijenta na razumljiv način je od najveće važnosti za dobar rezultat. Prim. Pezo Nikolić objasnila je zašto je 1. 3. Svjetski dan pulsa – jer svaka treća osoba nekada osjeti aritmiju. To je toliko jednostavno, pamtljivo i dobro znati, zaključila je ministrica Hrstić.
