Dentalna medicina najveće unapređenje bilježi u tehnologijama i materijalima, tehnikama kojima barata. Ta grana medicine bilježi sve širu digitalizaciju. Prije većeg stomatološkog zahvata moguće je prikazati kako će pacijent izgledati nakon zahvata. Moguć je i dogovor kako želi izgledati njegov osmijeh. To je samo jedna od novina o kojoj razgovaramo s prof. dr. sc. Vlatkom Debeljak, predstojnicom Klinike za dentalnu medicinu KBC-a Rijeka. Mnoge od novih mogućnosti prikazane su na nedavnom Trećem međunarodnom kongresu dentalne medicine pod nazivom „Novi koncepti estetike osmijeha“.
Klinika danas ima 60-tak djelatnika, od toga 32 liječnika, ostalo su dentalni asistenti, medicinske sestre i drugo osoblje. Rade sve grane, preciznije rečeno, specijalnosti dentalne medicine. To uključuje parodontologiju, oralnu medicinu, oralnu patologiju s endodoncijom, oralnu kirurgiju, stomatološku protetiku, dječju stomatologiju, implantologiju.
Važnost oralnog zdravlja od najmlađe dobi u društvu je prisutnija. Mnogi znaju da oralno zdravlje djece počinje u trudnoći, prehranom majke. Također, i da bi prvi pregled djeteta kod stomatologa trebao biti i prije nicanja prvih zuba, a i kada prvi od njih nikne.
Početak oralnog zdravlja
Oralna higijena važna je još dok majke doje. Jer će, već tada pojašnjava prof. dr. Debeljak, majka gazom čistiti zubne grebene kod djece i četkati prve zube. To je važan dio početka oralnog zdravlja i navikavanja djece da bi očuvali oralno zdravlje.
– No, još nas uvijek zna zapanjiti stav „Što će zubar djetetu kojemu još nikli zubi’“, ističe prof. dr. Debeljak. Dijete se od najranije dobi treba naviknuti na to da se oralna higijena održava. Da se stomatologu odlazi redovno. Da se to čini prije nego što izbije karijes. I naravno, prije nego što intervencije postanu bolne i već uznapredovale. Jedna od tih zabluda koja nas frustrira jest da ne treba popravljati mliječne zube. Čak ima i kolega od kojih to možemo čuti. Upravo je obrnuto. Kasnije dobijete nesuradljivo dijete koje je i samo frustrirano situacijom, nije na nju naviknuto. A sve se to može izbjeći navikama od vremena kada je majka trudna i kad doji.
Klinika se inače bavi i djecom i osobama s poteškoćama razvoja kad se potrebni zahvati odvijaju u općoj anesteziji. Pritom surađuju s Dječjom bolnicom i ORL Klinikom. Još se uvijek kao problem pokazuje nedostatak dječjih stomatologa koji bi roditelje educirali, a djecu od vrlo rane dobi navikli na redovne dolaske bez straha i problema. Prije nego što se dogode karijesi.
Jer je današnji način prehrane, naglašava prof. dr. Debeljak, proširio karijes zbog slatkih i pekarskih proizvoda koji nekad nisu bili dio dječje prehrane. Na Kliniku se većinom dolazi preko uputnice primarnih stomatologa.
Vizualizacija osmijeha
Dio usluga koje HZZO ne pokriva je na tržištu, kao na primjer ortodontske proteze za starije od 18 godina, protetski radovi, implantologija i niz drugih usluga. Cijenama su blizu privatnog sektora, možda nešto malo konkurentniji.
Jedan od najraširenijih problema današnjice i još uvijek prevladava u populaciji je parodontoza. I za to danas postoje i novija rješenja. Ona su kirurška, ali postoje i neinvazivne metode poput lasera. To su teme prikazane i na nedavnom kongresu.
Najveće novine su u novim materijalima i tehnologijama. Na primjer, vizualizacija osmijeha. Važna je jer naše poimanje estetike, poimanje tehničara u laboratoriju i pacijentovo ne mora biti isto. Mogućnost da se digitalnim uređajima vizualizira budući izgled pacijenta s određenim stomatološkim radovima svakako je suradnju stručnjaka i pacijenta unaprijedila.
Otisak zubala skenerima
Potom, kaže prof. dr. Debeljak, u laboratorijima je novim tehnologijama manje ručnog rada tehničara. Čak i dosadašnji način uzimanja otisaka za protetske radove danas je moguć skenerima. No, to neće ukinuti značaj koji ima i sam ručni rad tehničara. Tako da svi unaprijed mogu znati kakav ishod očekuju.
– Pacijenti su uvijek fascinirani tehnologijom i istina je da ona značajno olakšava i ubrzava procese s kojima radimo. Čini ih predvidivijima. No, ne znači da su najsuvremenije i najskuplje tehnologije uvijek i najbolje, kaže prof. dr. Debeljak. Implantoprotetika, materijali, metode, također su jako unaprijeđeni.
Električne četkice ne njeguju zubno meso
Kada je riječ o oralnoj higijeni, prof. dr. Debeljak ističe fascinaciju električnim četkicama.
– Same električne četkice nisu dovoljne jer one zapravo ne četkaju zubno meso. Ako četkaju, nisu mu prilagođene i mogu stvoriti probleme, upozorava prof. dr. Debeljak. No, najavljeno je da će na tržište uskoro doći i one koje služe njegi zubnog mesa.
Tako klasična četkica bolje njeguje zubno meso nego električna. Uz to nužna je primjena zubnog konca i interdentalnih četkica te tuš za zube.
To je zlatni standard i preporučujemo ga svima, a osobito pacijentima koji imaju bilo kakve protetske radove. To je uvjet oralnog zdravlja. Ali, ne propuštajte nekoliko puta na godinu posjetiti stomatologa jer profesionalna kontrola, čišćenje ili liječenje nemaju zamjene.
Problemi postoje i oko hitnoća. Incident u kojem je izbijen zub ili je slomljen, često se ne rješava pravilno. To se odnosi na trajne zube. Obično je uzrok neka trauma ili pad. I dok se zbrinjavaju meka tkiva u bolnici ili izvan nje, pogreška je ako se odmah ne jave i stomatologu. On bi, naglašava prof. dr. Debeljak morao odmah utvrditi treba li slomljeni zub fiksirati.
Kod izbijenog zuba, treba ga staviti u mlijeko ili fiziološku otopinu i brzo se javiti stomatologu da ga fiksira. Čak i ako zahvat ne uspije konačno nego zub tu ostane privremeno i to je korisno za dalji razvoj zuba i čeljusti. To se često ne čini. I pogrešno je. Nekad je u pitanju činjenica da takve slučajeve stomatolozi šalju Klinici, a nekad su i problemi dežurstava.
Brza intervencija
Kad se incident dogodi ne treba čekati nego inzistirati na brzoj intervenciji. Tu imamo, kaže prof. dr. Debeljak, još puno problema jer pacijenti lutaju prije nego što pronađu stomatologa koji će im pomaći ili nakon dugo lutanja nekako dođu i do nas.
Većina zaposlenih s Klinike radi na Fakultetu dentalne medicine osnovanom 2020. godine. Iako u korona vremenu već je organizirao 2 hibridna i ovogodišnji uživo Međunarodni kongres dentalne medicine. S velikim odzivom i zavidnom razinom stručnih radova. Većinom mlađi, stručnjaci Klinike i Fakulteta vidno su vođeni entuzijazmom, ali i znanjem u kojem, kako je kongres pokazao, ne zaostaju za EU okruženjem.
