Portal ZdravljeŽivi zdravoObična ili električna četkica za zube? Odgovara zubarica

Obična ili električna četkica za zube? Odgovara zubarica

Istraživanje iz 2015. pokazalo je kako državljani Hrvatske imaju katastrofalnu oralnu higijenu. Koliko su nemarni prema svojim zubima govori i podatak da na godinu troše manje od četiri paste za zube. Ništa manje za odraslima ne zaostaju ni djeca koja do 12. godine imaju već sedam zubi napadnutih karijesom. Odgovore na pitanja je li bolja standardna četkica za zube ili e-četkica, što je to Bassova tehnika pranja zubi, koliki je obuhvat pranja zubi četkicama i brojna druga daje splitska doktorica dentalne medicine Sanja Marin Čajo.

Koji je obuhvat pranja zubi sa standardnom, a koliki s e- četkicom?
Ako govorimo o samoj anatomiji četkica, e-četkica ima nešto manju glavu od standardne četkice. Ali to ne igra ulogu u efikasnosti pranja, važna je manualna tehnika. Ukoliko osoba pravilno i redovito koristi bilo standardnu ili e-četkicu higijena zubi će biti jednaka. E-četkice rade na principu 3D tehnologije koristeći tri vrste pokreta i to oscilacije, pulsiranja i rotacije istovremeno. Uz to, umanjuju potrebu za manualnom spretnošću, pa se zato
smatraju odličnim.

Peru li ljudi ispravno zube i koji je pravi način pranja zuba?
Iskreno, oralna higijena u Hrvatskoj nije na zavidnoj razini, a nerijetko se ne primjenjuje ni pravilna tehnika. Trebalo bi koristiti Bassovu tehniku pranja. To je tehnika u kojoj se četkica polaže pola na zubno meso, polovica na zube pod kutom od 45 stupnjeva prema zubnom mesu. Četkicom se dalje vibrirajućim pokretima spuštamo prema dolje u gornjoj čeljusti, a u donjoj se penjemo prema gore. Taj pokret se na istom segmentu ponovi pet puta. Četkanje treba biti kontinuirano bez preskakanja segmenata. Grizne plohe se četkaju pokretima naprijed nazad.

Mogu li se zubi ili zubno meso oštetiti nepravilnim pranjem zubi?
Nepravilnim pranjem zubi oralna higijena neće biti zadovoljena. Neki pacijenti imaju naviku stiskati četkicu. To je posebno opasno ukoliko koriste četkice sa grubljim vlaknima pa im ona ošteti zubnu caklinu. Zubno meso ne oprašta kad ga previše “trljamo” i povlači se. Najbolje je koristiti mekanu četkicu bez pritiska pri pranju.

─ oglas ─
Banner ENEA – program rane i integrativne rehabilitacije pacijenata s rakom dojke, Klinike za tumore Kliničkog bolničkog centra Rijeka; stručni autori KBC-a Rijeka za naše čitateljice pišu o terapijama, nuspojavama i kvaliteti života žena s karcinomom dojke.

Koliko se često zubi na dan trebaju prati i je li točno da pretjerana uporaba fluora u zubnim pastama može oštetiti zubnu caklinu?
Da bi higijena bila zadovoljena zube bi trebali prati minimalno ujutro i navečer. Zubnu pastu sa fluorom ne treba izbjegavati, ali ne treba stavljati velike količine. Fluor u pastama je ograničen i kao takav ne radi štetu. U pravilnim količinama fluor štiti caklinu zuba.

Može li e-četkica zamijeniti zubni konac?
Ne, ne može. Vlakna četkice ne mogu ukloniti plak odnosno zubne naslage sa svih dijelova aproksimalnih ili dodirnih ploha zuba. E-četkica je odlična stvar, ali uvijek je potrebno zube još očistiti zubnim koncem. Prilikom korištenja zubnog konca treba paziti da nasilno ne ulazimo u kontaktni prostor između zuba kako ne bi ozlijedili zubno meso. Ponavljam, zubno meso će oprostiti nekoliko puta, ali nakon toga se počinje lagano povlačiti.

Svako koliko je potrebno četkicu za zube zamijeniti novom i je li bolja tvrda četkica za zube ili ipak nije?
Pravilo kaže da zubnu četkicu moramo mijenjati svaka dva do tri mjeseca, ali to nije pravilo ukoliko koristimo grublju tehniku četkanja. Kada primjetimo na četkici da je rascvjetana ona nema nikakvu funkciju i bacamo je. Zanimljivo je da djeca vole žvakati zubne četkice pa ih treba češće i mijenjati. Ne bi se trebale koristiti tvrde četkice za zube jer one često znaju oštetiti caklinu zuba. Prije je bilo uvriježeno mišljenje da je tvrda četkica za zube bolja. No posljednjih 15ak i više godina su preporuke da se koristi mekana četkica za zube.

Koja je zubna pasta po svom sastavu najbolja? Odnosno što bi ona u sebi trebala imati?
Svaka pasta ima željena i neželjena svojstva. Ono što je željeno je inulin koji je prebiotik i ima zadatak održavati floru usne šupljine i dobre bakterije. Drugo su različiti abrazivi koji omogućuju čišćenje i izbjeljivanja zuba. Treća stvar su ekstrakti ljekovitog bilja koji sprečavaju gingivitis ili upalu zubnog mesa, ubijaju bakterije i kandidu. S fluorom je počela debata za upotrebu ili ne. U pastama se koristi koncentracija do 0,15 posto, djeluje
lokalno, ne gutamo je. Fluor remineralizira, obnavlja zubnu caklinu. Sva ona neželjena svojstva koja bi mi voljeli da ne postoje, pastama daju izgled i okus kako bi bila privlačnija. To su različiti parabeni, korigensi okusa, šećeri. Najštetniji je natrijev laurat sulfat koji doslovno samo daje pjenu, a unutra ima i alkohola koji ovlažuje pastu.

Kakav je vaš stav o tzv. ugljenim, crnim pastama za izbjeljivanje zubi i koliko su zdrave? Na tržištu su i razni uređaji za skidanje kamenca sa zubi, je li pametno da to sami rade kod kuće?
Ugljen kao prirodni sastojak ne bi trebao naštetiti zubima, na njega se vežu pigmentacije i vraća prirodnu, već postojeću, bjelinu zubima. “Kućni” ultrazvučni čistači zubi se definitivno ne bi smjeli koristiti jer može doći do ozljede zubnog mesa i oštećenja na caklini zuba. Svakim ultrazvučnim skidanjem kamenca nastaju mikroabrazije na zubima koje onda treba profesionalno polirati kako se naslage ne bi lako lijepile na zubnu površinu. Korištenjem ovog kućnog preparata, vjerujte mi, napravit će te više štete nego koristi.

Postoji li prirodno sredstvo za izbjeljivanje zuba i je li točno da je za to dobra soda bikarbona?
Soda bikarbona se može upotrebljavati, no samo povremeno. Ona se u omjeru dva naprema jedan pomiješa s vodom te tako nastane pasta. Može malo izbijeliti zube, no događa se da ljudi stvarno znaju pretjerati pa nagrize caklinu ispod koje se nalazi dentin koji je žut. Onda se prosijava žuta boja dentina čime smo zapravo stvorili kontraefekt.

Što treba izbjegavati od jela i pića da bi sačuvali zube?
Caklinu naših zubi oštećuju gazirana i alkoholna pića, često korištenje svježih citrusa, šećeri i grickalice. Zanimljivost kod grickalica je da one u sebi imaju škrob koji se lijepi na zube pa na taj način omogućuje da uneseni ugljikohidrati budu dostupni bakterijama. Upravo ovo opisuje plak koji dovodi do nastanka karijesa. Naravno, kao i za zdravlje cijelog organizma važan je balans svih namirnica. I dobra zubna higijena nakon unosa štetnih namirnica. Ono što također treba napomenuti da je potrebno pričekati oko 15 minuta prije četkanja zuba nakon unosa takvih namirnica posebno kiselih napitaka. Razlog je nastajanje blagog “omekšanja” cakline pa je potrebno vrijeme da se ona obnovi i tek onda četkati kako je ne bi oštetili.

 

Više iz rubrike:
Povezani članci
Iskustvo čitateljice i uputa stomatologa

Upute što činiti, a što je zabranjeno nakon vađenja zuba

Prevencija

U proceduri Nacionalni preventivni program oralnog zdravlja

Dentalna medicina

Implantati zubi ugrađeni pacijentici koja nema kosti čeljusti

Zdravlje zubi

Dr. Sikora: Ako se ne liječi, karijes može dovesti i do sepse

Tražite više o zdravlju? Pretražite Portal Zdravlje
Najnovije s našeg portala
Šibensko-kninska županija

Subvencija autoškole za osobe s invaliditetom

U Splitu

Prirasla posteljica sve učestalije stanje, struka na edukaciji

Apel oboljelih i struke

Multipli mijelom – oboljeli predali peticiju HZZO-u za nove terapije

Ministar Ružić:

Biti socijalni radnik znači donositi odluke koje mijenjaju nečiji život

Portal Zdravlje donosi
Odabrali čitatelji
Ivna Grgić

Oporavak od raka dojke uz umjetnost i stvaranje

Pomoć za reumatske bolesnike

Prim. dr. Vesna Budišin objašnjava vrste i mogućnosti fizikalne terapije

Za vrijedne volonterke

Foto dana: Gradonačelnik Šuta Caspere iznenadio – Ivaniševićem!

Vodič kroz glavobolje – oblici, simptomi, uzroci i liječenje, piše dr. Radić

Kontakt / Predloži temu