Kod dvoje Slavonaca, jednog iz Osijeka te jednog iz Darde, potvrđena je groznica Zapadnog Nila. Najnovija je ovo vijest Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije. Prvi slučaj Službi za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju te ustanove prijavljen je 19., a drugi 25. kolovoza.
Stotinjak vrsta komaraca prijenosnici su bolesti
– Odmah po dojavi proveden je monitoring komaraca na navedenim lokacijama. Iako je utvrđena mala brojnost komaraca u klopkama, s obzirom na determinirane komarce roda Culex (Culex pipiens-domaći ili urbani komarac koji je najčešći vektor virusa) i potvrđene slučajeve groznice Zapadnog Nila, izdane su preporuke za preventivnu dezinsekciju komaraca. Tretmani su odrađeni sukladno preporukama, a nastavit će se daljnje praćenje komaraca. Ovisno o rezultatima monitoringa izdavat će se preporuke i provoditi mjere suzbijanja, potvrdila je izv. prof. dr. sc. Nataša Turić, ravnateljica županijskog NZJZ-a.
Nije na odmet upozoriti da, sa zdravstvenog stajališta, komarci predstavljaju najvažniju skupinu kukaca. Odgovorni su za prijenos mnogih medicinski važnih patogena i parazita poput virusa, bakterija, praživotinja i nematoda. Većina do sada poznatih vrsta komaraca u svijetu su molestanti. No njih stotinjak mogu prenositi bolesti te ih nazivamo vektorima. Vektor znači da se uzročnik bolesti određeno vrijeme nalazi u komarcu – vektoru, kojega ubodom prenosi dalje na čovjeka.
Najčešće bolesti koje u svijetu prenose komarci osim malarije su i dengue groznica, žuta i Chikungunya groznica te različiti tipovi encefalitisa.
Virus izoliran kod ljudi, ali i konja
Kako u Hrvatskoj još uvijek traju vrućine valja podsjetiti, kaže naša sugovornica, da je pojava uobičajena upravo u kasno ljeto i ranu jesen, od kolovoza pa do sredine listopada. U kolovozu i rujnu 2012., dodaje, prvi put u Hrvatskoj zabilježeni su klinički slučajevi neuroinvazivne infekcije virusom Zapadnog Nila kod ljudi, kao i asimptomatska akutna infekcija, potvrđena serološkim testovima i kod konja u tri županije istočne Hrvatske.
Upozorimo, kaže, da komarci više nisu samo molestanti te da se virus prenosi na ljude putem uboda inficiranog komarca. Do sad je izoliran kod 43 vrste komaraca, a najčešće kod roda Culex, ali i kod Aedes i Anopheles koji su prisutni i na našem području. Prirodni rezervoari virusa su ptice.
– Komarac se zarazi kad ubode pticu i to najčešće divlju pticu selicu koja je zaražena virusom. Čovjek se ne može zaraziti virusom u kontaktu s oboljelom osobom. Isto tako ne postoji dokaz da krpelji ili drugi kukci prenose virus Zapadnog Nila. Recimo to tako da su ljudi, konji i neki drugi kralježnjaci u prijenosu virusa slijepe ulice, odnosno s njih se virus ne može širiti dalje, naglašava naša sugovornica.
Ddodaje da su u Hrvatskoj protutijela na ovaj virus dokazana kod ljudi, medvjeda i konja. Također, kaže da se kod 20 posto zaraženih javlja nespecifična febrilna bolest (groznica Zapadnog Nila). U manje od jedan posto slučajeva razvija se neuroinvazivni oblik bolesti poput meningitisa, encefalitisa te sindroma poliomijelitisa.
Uklonite izvore vode!
Na upit je li napredak znanosti suzbio ovu bolest, dr. Turić ističe da je bilo izvanrednih postignuća te da su smrtni slučajevi od malarije sad gotovo upola manji nego prije 20 godina.
Nažalost, pad smrtnosti od malarije posljednjih je godina stagnirao, a Dengue groznica u posljednjih 30 godina u svijetu se rapidno povećava dok se žuta groznica, koja je od 30-ih godina prošlog stoljeća imala učinkovito cjepivo, ponovno vratila.
– Dosta je razloga za nedostatak napretka, a otpornost na insekticide jedan je od glavnih uzroka. Ograničeni razvoj novih insekticida doveo je do toga da postojeći alati za suzbijanje komaraca postaju sve neučinkovitiji. To dovodi do ponovnog pojavljivanja i širenja mnogih vrsta komaraca koji imaju visok vektorski potencijal, kao i klimatske promjene. Stoga je bitno zadržati naglasak na kontroli vektora jer bi se inače ionako loša situacija mogla pogoršati. Trenutno u svijetu ima više od 700.000 smrtnih slučajeva godišnje od bolesti koje prenose komarci.
Stoga, podsjetimo da je u Hrvatskoj zakonska obveza provođenje programa kontrole na lokalnoj razini. Iz NZJZ-a Osječko-baranjske županije stoga još jednom apeliraju na građane da izlijevaju vodu iz svih predmeta u kojima se može zadržavati voda.
Od ožujka pa sve do listopada, ovisno o meteorološkim prilikama, najbolje je ukloniti sve izvore vode koji omogućavaju razvoj i razmnožavanje komaraca. Svaki spremnik ili stajaća voda s održivosti duljoj od sedam dana, upozorava dr. Turić, može predstavljati potencijalno leglo ličinki komaraca.
Sve češći slučajevi groznice Zapadnog Nila u Hrvatskoj, ali i u drugim susjednim državama, pokazuju da nismo izuzetak u statistici vektorskih bolesti koje, prema podacima Europskog centra za kontrolu i nadzor bolesti, čine 29 posto svih zaraznih bolesti u posljednjih desetak godina.
