Zavod za hitnu medicinu Osječko – baranjske županije niz godina educira medicinsko osoblje i građane za pružanje prve pomoći. Svi nakon tog tečaja dobivaju licencu za spašavanje ljudskih života na tri godine. Iz ove zdravstvene ustanove upozoravaju kako bi bilo dobro da građani znaju neke od osnovnih stvari u pružanju prve pomoći. Kako se do dolaska tima hitne medicinske pomoći ne bi napravila eventualna dodatna šteta i uistinu pomoglo što prije. O tome što treba i ne treba raditi kada se nađemo pored osobe kojoj je neophodna hitna medicinska pomoć pričamo s dr. Sandrom Leom Lucić iz ovog Zavoda.
Kolaps ili nesvjestica
Stanje s kojim se najčešće susrećemo i s kojim se vjerojatno svatko jednom susreo. Kad vidimo da je osoba izgubila svijest prvo treba ustanoviti da li ima puls i diše li. To se radi na način da se spojeni kažiprst i srednji prst stave na područje vratne karotide. Znači, ne na grkljan ni na mišić već između. Budući da su pulsacije karotida jake nije teško pogoditi mjesto. Dok to radimo možemo gledati prsni koš i pokušati vidjeti da li osoba diše. Ukoliko ima puls i diše tada je riječ o kolapsu. Jedan od glavnih uzroka najčešće je hipotenzija odnosno nizak tlak ili hipoglikemija odnosno nizak šećer pa bi osobu mogli pokušati razbuditi i staviti joj noge u autotransfuzijski položaj.
Znači da joj noge stavimo na povišeno. Dakle, ne stavljati osobu u sjedeći položaj već podići noge i donji dio tijela kako bi što više krv išla prema srcu. Osobu ne treba polijevati vodom već joj samo promijeniti položaj. Dok to radimo netko treba obvezno pozvati hitnu pomoć.
Epi – napad
Epileptični napad ćemo primijetiti tako da je kod osobe uz kolaps prisutno i grčenje mišića, da se trese cijelim tijelom. Oči su okrenute ili zatvorene i ponekad ide pjena na usta, ali ne nužno. Kod ovakvog stanja bitno je osobu staviti u bočni položaj. Nije bitno da li lijevu ili desnu stranu. Ono što naglašavamo je da se osobi s epi napadom ne stavlja ništa u usta iako je to nešto što svi misle da moraju odmah napraviti. Osoba u epi napadu vam zbog nekontroliranog grčenja može pregristi prste ukoliko joj ih gurate u usta. Znači, ništa ne gurati u usta već osobu staviti u bočni položaj i jezik će sam pasti te će dišni put biti oslobođen. Također obavezno pozvati hitnu medicinsku pomoć.
Sumnja na infarkt ili srčani udar
Ovo se stanje najčešće može prepoznati na način da te osobe imaju bolove u prsima, vrlo često su blijede i preznojene. Kod takvih situacija najbitnije je odmah pozvati hitnu pomoć i smiriti osobu da ne bi bila u dodatnom stresu, da tlak ne nastavi rasti. Osobu se može pitati ima li uz sebe sprej nitroglicerina ili kako se laički zove “sprej za pod jezik” koji bi bio prva pomoć. Takav sprej treba špricnuti dva puta pod jezik. No, laici tu ne mogu puno više napraviti već osobu smiriti i biti uz nju do dolaska tima hitne pomoći.
Moždani udar
To ćemo prepoznati tako što će osoba odmah upozoriti da joj se ili oduzela jedna strana tijela, da osjeća trnce, ima iznenadne promjene vida i poteškoće govora. Kao laici ne možemo puno pomoći već odmah pozvati hitnu pomoć. I biti uz osobu da ne bi pala i ozlijedila se. Bitno je pozvati pomoć zbog terapijskog postupka u kojem imamo “prozor” od četiri sata u kojem se u bolnici može učiniti tromboliza i trombektomija.
Gušenje stranim tijelom
Gušenje je stanje u kojem možemo puno pomoći do dolaska hitne pomoći. Govorimo o situacijama gušenja stranim tijelom ili hranom. Prva pomoć je pet puta snažno punim dlanom s raširenim prstima osobu udariti između lopatica, ali baš snažno. Ukoliko na taj način ne uspijemo izbaciti strano tijelo iz dišnih puteva, sljedeći korak je Heimlichov zahvat. Za njega treba obgrliti osobu s leđa i stinuti svoju jednu šaku te ju obgrliti drugom šakom i podbočiti ih ispod ruba prsne kosti osobe koja se guši. Znači to je ova prva rupa na koju naiđemo između rebrenih lukova i pritisnuti snažno s potiskom prema gore, a ne prema sebi. Također treba ponoviti do pet puta. Naravno, paralelno treba pozvati hitnu pomoć.
Reanimacija
Ona se primjenjuje kod osoba bez svijesti koje ne dišu i nemaju puls. Nakon provjere i pozivanja hitne pomoći krećemo s vanjskom masažom srca. Tu se stavlja dlan na dlan i masiramo samo korijenom dlana, a ne punim dlanom. Pritišćemo dlan 30 puta u minuti. Sada ne pritišćemo ispod prsne kosti već samu prsnu kost. Naime, ne želimo pritiskati želudac kako ne bi izazvali povraćanje. Nakon 30 pritisaka idu dva upuha u usta. Ovo treba raditi dok ne stigne hitna medicinska pomoć ili dok osoba ne započne opet sama disati.
Opekline
Ono što je kod opeklina jako bitno je da se na opeklinu ništa ne stavlja posebno ne nekakav komad odjeće i slično. Ne smijemo stavljati ni led jer je riječ o jako povrijeđenoj koži na koju bi se sve što stavimo moglo zalijepiti. Znači, isključivo hlađenje hladnom vodom. Također osobi treba dati lijek protiv bolova i tekućinu. Obavezno je također odmah pozvati hitnu pomoć koja će procijeniti o kojem stupnju opekline se radi i započeti sa stručnom sanacijom ozljede.
Snažno krvarenje izazvano nekom vrstom porezotine
Tu je najvažniji direktan pritisak na samu porezotinu i to preko bilo kakvog komada odjeće jer je najbitnije da ne dođe do kardiovaskularnog šoka. Što se tiče poveske, to je uvijek riskantno jer laici mogu u panici prejako podvezati ud čime riskiramo gubitak uda. U pola sata možete dobiti nekrozu tkiva. Znači, najbolje samo direktan i snažan pritisak na mjesto krvarenja i autotransfuzijski položaj s nogama prema gore. Ukoliko se u ozljedi još nalazi strani predmet, poput većeg komada stakla vrlo je važno da ga se ne vadi jer je taj predmet također fiksir koji usporava krvarenje. Tada se pritisak radi oko predmeta, a slična je situacija i ako sumnjamo da su u posjekotini sitni komadi stakla ili nekog predmeta. Tada pokušavamo zaustaviti krvarenje iznad same rane. I ovdje je uz pružanje prve pomoći najvažnije odmah pozvati hitnu pomoć.
Anafilaktički šok kod uboda kukaca
Ono što laici mogu napraviti do dolaska hitne pomoći je potražiti ima li osoba EpiPen. To je jednokratni, prethodno napunjeni uređaj za automatsku injekciju adrenalina prilikom teške alergijske reakcije odnosno anafilaksije. EpiPen izgleda kao olovka koja ima čep i na svakom EpiPenu su uputstva kako ga koristiti. On se skine i osobu se ubode u mišić. Znači najbolje je ubosti u debeli mišić buta s prednje strane noge, a ako je osoba debelo odjevena onda s vanjske strane nadlaktice u mišić. Znači uvijek bodemo u mišić u područje gdje nema velikih žila. Lako se ubada jer ima tanku iglicu.
Osobe koje znaju da su alergične na ubode opnokrilaca obično ga dobiju na recept od svojih obiteljskih liječnika i potrebno ga je nositi uza sebe, a ne držati u ladici kod kuće. Ukoliko osoba nema EpiPen, sami ne možemo napraviti puno i potrebno je hitno pozvati medicinsku pomoć. Osobu postaviti u autotransfuzijski položaj da ne dođe do naglog pada tlaka te smirivati do dolaska stručne pomoći.
Neophodno pozvati hitnu pomoć
Napomenimo kako su sve ove situacije u kojima je neophodno odmah zvati hitnu medicinsku pomoć. Ovi savjeti podrazumijevaju pružanje prve pomoći samo do dolaska hitnog medicinskog tima. S ciljem da pomognemo i znamo što nikako ne činiti do dolaska medicinara.
