Debljina je danas jedan od najvećih javnozdravstvenih izazova, a najnovija istraživanja objavljena u prestižnom časopisu The Lancet donose važne uvide o razmjerima problema i posljedicama na zdravlje.
Povodom Svjetskog dana debljine, 4. ožujka 2024., objavljena je studija pod naslovom Worldwide trends in underweight and obesity from 1990 to 2022: a pooled analysis of 3663 population-representative studies with 222 million children, adolescents, and adults.
Studija je obuhvatila razdoblje od 1990. do 2022. godine, analizirajući podatke čak 222 milijuna ljudi iz 190 zemalja. Rezultati pokazuju da danas u svijetu više od milijarde ljudi živi s pretilošću. Trendovi su posebno zabrinjavajući među djecom i adolescentima gdje su stope pretilosti porasle četiri puta. Kod odraslih osoba, brojka se više nego udvostručila.
Situacija u Hrvatskoj prati globalne trendove i pokazuje ozbiljno pogoršanje. Prema podacima iz studije, 28,3 posto žena i 34,8 posto muškaraca u Hrvatskoj bilo je pretilo 2022. godine. To predstavlja porast od 14,9 posto kod žena i 24,1 posto kod muškaraca u odnosu na 1990. godinu. Pretilost među djecom također je u porastu: 7,2 posto djevojčica i 11,3 posto dječaka bilo je pretilo 2022. godine što je povećanje od 3,9 posto kod djevojčica i 6,3 posto kod dječaka u posljednjih 30 godina.
Potreba za sveobuhvatnom strategijom
Ovi podaci ukazuju na hitnu potrebu za sveobuhvatnim strategijama i politikama koje će se usmjeriti na prevenciju i smanjenje pretilosti. Studiju je provela skupina istraživača NCD Risk Factor Collaboration, a među koautorima se nalaze i oni iz Hrvatske (uz akademika Bojana Jelakovića abecednim redom: Baretić M., Dika Ž., Jelaković A., Josipović J., Jureša V., Križan H., Kos J., Majer M., Mišigoj-Duraković M., Musić Milanović S., Muslić V., Pećin I., Sorić M., Sović S., Stevanović R., Šalaj S., Vuletić S., Vočanec D. i Željković Vrkić T. ).
Osim ovih rezultata, 15. siječnja 2025. godine The Lancet je objavio i rad pod naslovom Definition and diagnostic criteria of clinical obesity koji donosi novu definiciju i dijagnostičke kriterije za pretilost. Radi se o preporukama koje su donesene konsenzusom grupe svjetskih stručnjaka koji se bave pretilošću. Do sada se pretilost definirala temeljem indeksa tjelesne mase (ITM), koji se računa kao omjer tjelesne mase i kvadrata visine (kg/m²). Prema postojećim kriterijima, ITM iznad 25 kg/m² označava prekomjernu tjelesnu masu, dok ITM između 30 i 35 ukazuje na pretilost prvog stupnja, 35–40 na pretilost drugog stupnja, a ITM iznad 40 na pretilost trećeg stupnja.
Prijedlog nove definicije
Iako je ITM koristan alat za procjenu uhranjenosti na razini populacije, on ne uzima u obzir sastav tijela, pa tako može precijeniti ili podcijeniti rizike kod pojedinaca. Npr. netko od 100 kg i ITM 32 kg/m2 može biti mišićav i zapravo se kod te osobe ne može postaviti dijagnoza debljine. Nova definicija uključuje dodatne kriterije poput mjerenja opsega struka i udjela masnog tkiva analizom sastava tijela (udio tj. postotak masnog tkiva u tijelu). Također, stručnjaci predlažu definiciju kliničke i predkliničke pretilosti.
Klinička pretilost podrazumijeva prisutnost bolesti povezanih s pretilošću, poput srčanožilnih bolesti, bolesti dišnog sustava ili mišićno-koštanih problema, dok se predklinička pretilost odnosi na osobe s metaboličkim promjenama, ali bez izraženih kliničkih simptoma (npr. samo povišene masnoće u krvi, a zdrav srčanožilni sustav).
Autori ističu važnost sagledavanja bolesnika u kontekstu njegova ukupnog zdravstvenog stanja, uzimajući u obzir prisutnost ili odsutnost komplikacija debljine. Ova nova klasifikacija omogućuje precizniju dijagnozu i bolju alokaciju zdravstvenih resursa jer upravo bi se klinička pretilost trebala tretirati kao kronična bolest, tj. omogućiti sve načine liječenja. Također se uzima u obzir da je moguće da pojedinac ima veću tjelesnu masu, no očuvano zdravlje.
