Čistač za lice pa umivalica, tonik, serum, krema oko očiju, dnevna krema – tako nekako ide redoslijed “umivanja” za polazak u školu. Na mrežama je to skincare rutina i nikomu ništa da ne gledamo kako je provodi djevojčica od sedam, osam godina. Gledamo jer se skincare rutina – snima. I objavljuje online. Svijet je ovaj trend djevojčica, djece, okruženih bočicama i kutijicama, nazvao Sephora kids, prema nazivu parfumerije koja nije dostupna kod nas. Ali trend je itekako prisutan i u Hrvatskoj. Ne znam komu još treba reći da internetu i mrežama ne treba putovnica za prijeći granicu i čini se da čekamo pokrivenih očiju dok posljedice i ovog trenda ne postanu masovne. A posljedice su dvojake; fizičke budući djeca na lice stavljaju ozbiljne preparate (retinol, peptide i sl.) i mentalne jer utječu na njihovu sliku o sebi i želju za nerealnim izgledom kojim su bombardirane.
Guranje u svijet odraslih
– Brinu nas i informacije o tome da neka djeca takve proizvode isprobavaju u trgovinama i u nazočnosti odraslih osoba koje su u njihovoj pratnji, bez njihove intervencije i upozorenja da to ne bi trebalo raditi. Ovo je zabrinjavajuće jer ukazuje na određenu razinu neosviještenosti problema. Ali i odgojne nemoći i odustajanja roditelja/odraslih koji brinu o djetetu da ih vode kroz život i odgojno utječu na njih. Vjerojatno su mnoga djeca kod kuće iskušavala šminku svojih majki na zabavan način. No posve je druga situacija kada se dijete šminka u nekom dućanu te satima ostaje našminkano. Za djecu je uvijek štetno ako ih se prerano „gura“ u svijet odraslih i nameću im se određene navike odraslih, komentirali su nam iz Ureda pravobraniteljice za djecu.
O onom vanjskom utjecaju i šteti na našoj konferenciji posvećenoj zdravstvenoj pismenosti govorila je dr. Dora Madiraca Glasović. Ova dermatologinja u svojem radu sanira posljedice na koži ovog trenda među djecom.
Kao dječji dermatolog u svojem svakodnevnom radu viđam medicinske posljedice ovog negativnog trenda. Meni dolaze djeca u dobi od već deset godina koje imaju klinički vidljive posljedice, navela je.
Fizičke i druge posljedice
Nažalost, lišom prolaze i posljedice pa i razmjeri koje ovaj trend već ima u Hrvatskoj. Pred polazak u školu su shopovi kozmetike imali akcije i popuste za povratak u školu. Kako nekad za pernice i torbe, tako se danas djecu poziva na kupovinu kozmetike. Djeca su pod iznimnim utjecajem sadržaja i reklama s društvenih mreža te su – kupci. Dobar dio tih proizvoda nije ni cjenovno skup, pakiranja izgledaju atraktivno, a društveni pritisak da neki proizvod imaju je enorman. Ona nefizička posljedica koju ćemo tek svi skupa plaćati jest u tako ranom njegovanju kulta izgleda. Kako su rekli iz Ureda pravobraniteljice za djecu, Helence Pirnat Dragičević, radi se i o pridavanju izuzetne pažnje njegovanju ideala ljepote kakvo plasiraju društvene mreže (lice/tijelo bez ikakvog i najmanjeg znaka nesavršenosti, akni ili bora), strah od starenja pa postoji ideja da ćemo taj proces zaustaviti ako već u adolescentnoj dobi počnemo koristiti anti-age proizvode.
Krađa trendi proizvoda
Odgovornost roditelja je tu prioritetna no treba pošteno reći da ni roditelji često ne znaju ništa o ovom kao ni o drugim trendovima. S druge strane šarene bočice i kutijice anti age proizvoda su djeci dostupne danas od nekih brendova i cijenom. U jednoj zagrebačkoj parfumeriji primjerice su me uputili kako miris jednog spreja, a koji je trend na mrežama i ovoj generaciji, stoji na blagajni umjesto na polici jer ga djeca kradu. Štoviše, naveli su mi i da jedan proizvod dođe zajednički kupiti grupica djevojčica. Briga prodavačica nije što su kupile nešto da bi bile u trendu ni što će bar neka od njih koristeći taj proizvod završiti kod liječnika.
– Prije svega, djecu, ali i roditelje treba informirati jer u mnogočemu oni kopiraju sve
što vide od odraslih. Potrebno je više edukacije i razgovora. Prvenstveno s roditeljima koji ne znaju kako reagirati, medijsko osvješćivanje, kampanje te više razgovora o dugoročnim štetnim učincima. Ovakve akcije potrebno je provesti od onih najnižih razina: škola, Gradskog ureda za zdravstvo, pa sve do NZJZ, HZJZ i Ministarstva zdravstva. Hrvatska udruga za zaštitu potrošača, kao najstarija udruga u Hrvatskoj, kontinuirano
medijski i putem svoje internetske stranice informira potrošače o njihovim pravima.
Mišljenja smo da je prodaju kozmetičkih proizvoda maloljetnicima u Hrvatskoj potrebno zakonski regulirati, kao što je to slučaj s cigaretama, alkoholom i energetskim pićima, te očekujemo da Ministarstvo zdravstva i krene u tom smjeru, poručili su.
