Mentalno zdravlje, debljina, (ne)cijepljenje, nacionalni programi, pretilost djece, ali i odraslih, pušenje i alkohol; sve to pod egidom zdravstvene nepismenosti glavne su teme konferencije u organizaciji Portala Zdravlje, a na kojoj su sudjelovali eminentni stručnjaci iz svih područja zdravstva. Opći je zaključak, naime, da su u većem zdravstvenom opismenjavanju svih dobnih skupina nužni svi dionici u zdravstvu, ali dakako i samih građana, odnosno roditelja koji moraju educirati najprije sebe kako bi naposljetku mogli i znali educirati svoju djecu. To potkrjepljuju porazne statistike, primjerice da čak 36,1 posto djece u dobi od osam godina ima prekomjernu tjelesnu težinu. Ali i da čak jedan od troje mladih koristi društvene mreže za informiranje o vlastitome zdravlju…
Liječnik ne treba čekati pacijenta, već ga potražiti
– Svakodnevno se susrećem s problemom tzv. sephora kids, odnosno činjenicom da sve mlađe djevojčice, od desete godine života imaju razne probleme kože zbog korištenja kozmetike koja je predviđena za odraslu dob. Predtinejdžeri i tinejdžeri glavni su konzumenti društvenih mreža gdje traže informacije koje u većini slučajeva nisu točne, upozorila je spec. dermatologije i venerologije, dr. Dora Madiraca Glasović.
Informacije o zdravlju na društvenim mrežama
Moglo se, također, čuti kako promoviranje zdravog života u svrhu prevencije pretilosti treba dovesti na veću razinu. Naime, na anketi provedenoj kod 1500 studenata zagrebačkih sveučilišta pokazalo se da mladi informacije o zdravlju traže uglavnom na društvenim mrežama. Slično je i s cijepljenjem, za što je potrebno veće zdravstveno opismenjavanje. Stoga je prim. dr. sc., predsjednik Hrvatskog epidemiološkog društva i ravnatelj ZZJZ-a Virovitičko-podravske županije, prim. dr. sc. Miroslav Venus, naglasio važnost postulata Andrije Štampara koji je promovirao nužnost traženja pacijenta, bez čekanja da pacijent dođe liječniku.
– Na području moje Županije zorno je to prikazano tijekom pandemije kad smo organizirali drive-in cijepljenje, ali i što smo odlazili u sela s pretežito starijim stanovništvom i ondje su se cijepili. Još uvijek su cjepni obuhvati solidni, no trend je blago silazni. Moram naglasiti da je cijepljenje sigurno najznačajnija stvar u medicini i da se cijepljenja protiv ospica, rubeola i sl., trebaju obaviti na vrijeme, upozorio je dr. Venus, podsjećajući na pojave hripavca pa i ospica.
Pri tomu svijet danas ima cjepivo koje može spriječiti rak – ono protiv HPV-a. Škotska je upravo na taj način eliminirala rak vrata maternice. Hrvatski podaci su pristojni, ali je potrebno daljnje ulaganje u zdravstvenu pismenost i porast procijepljenosti.
Da i ljekarnici imaju veliku ulogu u edukaciji pacijenata i oplemenjivanju zdravstvene pismenosti potvrdila je i mag. pharm. Ana Soldo, predsjednica Hrvatske ljekarničke komore, dodajući da ljekarnici svakodnevno educiraju građane, bilo o uputama korištenja lijeka ili kakvoj drugoj korisnoj informaciji. Ipak, edukacija će imati smisla, smatra, kad to bude službena usluga koju će platiti HZZO.
Korisne, no brojčano nedovoljne kampanje
Inače, financijska je uloga važna i u sferi mentalnog zdravlja, na što upozoravaju dionici konferencije. Tako je dr. Ivana Portolan Pajić istaknula da su osobe s mentalnim te poremećajem ponašanja stigmatizirani te da razvijanje zdravstvene pismenosti nije samo obveza resornog ministarstva već i cijelog društva.
– Unatoč brojnim kampanjama okolina skriva svoje osjećaje i mladi nemaju kome reći da ih, doslovno boli duša. Ministarstvo je u mreži javnozdravstvene službe uvelo psihološku djelatnost u domove zdravlja radi veće dostupnosti. Tu su i timovi za mentalno zdravlje koji obilaze osobe u domovima.
No, moram reći da je dom,odnosno obitelj prvo mjesto razvijanja zdravstvene pismenosti.
Predsjednik Saveza udruga za mentalno zdravlje, Tin Pongrac, naglasio je da je stigma tih osoba natprosječna te da su nužne javnozdravstvene akcije za mentalno zdravlje u istoj mjeri kao što se provode za poboljšanje fizičkog zdravlja.
Edukacija zdravstvenih radnika
Naposljetku, dionici su se složili i da je nužna veća zdravstvena pismenost u kampanjama protiv alkohola i pušenja, a čemu je sklono više od milijun stanovnika RH.
– Svaki treći građanin puši, a puno je i konzumenata alkohola. Nešto se u zakonu pod hitno mora promijeniti, zaključila je prim. dr. sc. Ines Balint.
Svi okupljeni složili su se da su djelatnici u zdravstvu dužni educirati pacijente o štetnosti ovih navika, ali i da roditelji trebaju biti primjer svojoj djeci. Naposljetku, predloženo je i uvođenje isključivo zdravstvenih emisija na državnoj televiziji, ali isto tako pomoć i svih ostalih medija u cjelokupnom zdravstvenom opismenjavanju stanovništva svih dobnih skupina.























