Jedan darivatelj organa može spasiti čak osam ljudi. A ako je i darivatelj tkiva onda se može spasiti i više od 50 života. Poručili su to iz KBC-a Split u povodu jučerašnjeg Europskog dana darivanja organa.
Darivanje i presađivanje zakonski je regulirano, a Hrvatska je dio organizacije Eurotransplant gdje se organi i tkiva kompjutorski dodjeljuju prema zadanim prioritetima.
Podaci Eurotransplanta pokazuju da su u 2022. u Hrvatskoj 322 osobe bile na listi čekanja za organ. Najviše osoba čeka transplantaciju bubrega, a slijede jetra i srce.
Hrvatska je jedna od najuspješnih članica Eurotransplanta. Posljednjih deset godina ima najveći broj donora po glavi stanovnika u Europi.
Svi smo mogući darivatelji, a u isto vrijeme i mogući primatelji tkiva i organa. Štoviše, značajno su veći izgledi da će nekome od nas trebati transplantacija nego da ćemo biti u mogućnosti pomoći drugome darivanjem tkiva i organa.
Postupak darivanja organa i tkiva jasno je definiran i provode ga visoko specijalizirani medicinski timovi u ovlaštenim bolnicama. Pri samom postupku poštuju se i provode sve mjere. S ciljem očuvanja dostojanstva i anonimnosti i darivatelja i primatelja tkiva ili organa, pojašnjavaju iz KBC-a Split.
Tkiva i organi, dodaju, najčešće se daruju nakon smrti nastale gubitkom moždanih funkcija ili kompletnim cirkularnim arestom nakon prestanka rada srca.
To su najtužniji trenuci za obitelj preminulog, ali i prilika da se iz tragične situacije pomogne očuvati drugi život.
U Hrvatskoj je na snazi tzv. pretpostavljeni pristanak. To znači da su svi građani mogući darivatelji ako se za života nisu pisanim putem izjasnili u Registru nedarivatelja pri Ministarstvu zdravstva.
.
