Nestašice pojedinih lijekova periodički se, a to ovisi o velikom nizu razloga, pojavljuju tijekom cijele godine. Neke izazovu medijsku pompu, poput famozne nestašice fiziološke otopine dok druge prođu „ispod radara“. No, što s onim nestašicama koje „kronično“ muče pacijente.
Na takav slučaj ukazao nam je čitatelj koji je na terapiji antidepresivom iz skupine selektivnih inhibitora ponovne pohrane serotonina (SSRI). Djeluje tako da povećava razinu serotonina u mozgu, što može poboljšati raspoloženje i smanjiti simptome anksioznosti. Koristi se za liječenje depresije, paničnog poremećaja, socijalne fobije i opsesivno-kompulzivnog poremećaja.
Bizarno iskustvo
– Na terapiji sam već godinu dana te mi je propisana doza od 30 miligrama. Prvih nekoliko mjeseci sve je išlo u redu. No onda sam došao u ljekarnu i rekli su mi da ga nemaju, ali imaju u drugoj ljekarni na drugom dijelu grada. Otišao sam tamo i uzeo lijek. Drugi mjesec situacija je postala teža, ljekarna nema, ali lijek nema nijedna u njihovoj bazi. Trećeg mjeseca nigdje i nikako, kaže naš čitatelj.
Dodaje kako je tada djelatnike u ljekarni pitao što mu je činiti, postoji li neka zamjena.
– Odgovorili su da, nažalost ne, jer mi je propisana točna doza tog lijeka kojeg nema. Uputili su me na liječnika koji je tada napisao recept na 20 miligrama. Dakle, jednu i pol dnevno. Riječ je o vrlo malenim, tvrdim tabletama koje je jako teško prelomiti. Tih prvih tjedana, dok nisam nekako ušao u štos, barem svaku drugu tabletu uništio bih lomljenjem.
Pokušao sam nožem, no jedna strana uvijek bi završila zdrobljeno pa sam po stolu skupljao mrvice za sutrašnju dozu. Sve to bilo je bizarno iskustvo, čak i smiješno, kaže Zagrepčanin koji je tako, mjesec po mjesec, smišljao kako da sačuva tablete.
Jer, svaka polovica bačena u smeće značilo bi da ostaje bez dijela doze. Liječnik mu, kaže, ne smije propisati više kutija nego što je psihijatar odredio.
Trajna nestašica
– Tek sam tada na preporuku prijateljice koja se bolje razumije u te stvari, saznao za Hrvatsku agenciju za lijekove (HALMED) gdje se vidi stanje nestašica lijekova. OK, bio je lavovski posao pregledati golemu listu lijekova, ali konačno sam našao svoj za koji je pisalo da je nestašica trajna jer ga proizvođač više ne prodaje u Hrvatskoj u toj dozi, govori.
Nije mu, kaže, jasno zašto mu je liječnik uporno propisivao lijek za koji je evidentno da ga na tržištu nema.
Upozoriti pacijenta
– Vezano za taj lijek, možemo izvijestiti da je prijavljen trajni prekid opskrbe tržišta zbog komercijalnih razloga. Za dodatne informacije o dostupnosti lijeka i poslovnim odlukama možete se obratiti lokalnom predstavniku nositelju odobrenja. Dodatno, ovaj lijek se također može nabaviti postupkom izvanrednog unošenja, odgovorili su u HALMED-u, potvrdivši priču našeg čitatelja.
Predsjednica Hrvatske ljekarničke komore, Ana Soldo, mag.pharm., odgovornost ovdje vidi isključivo u preopterećenosti obiteljskih liječnika.
– Ordinacije obiteljske medicine toliko su preoptrećene poslom, naročito administracijom, da liječnik nema vremena svaku kutijicu koju propiše, dodatno provjeriti u bazi. Mi smo, odnosno ljekarne, povezani sa zdravstvenim sustavom i liječnici u svakom trenutku mogu vidjeti kojeg je lijeka nestašica.
Kao što je to ovdje riječ, mogu vidjeti da nekog lijeka trajno neće biti na tržištu. Oni su ti koji moraju pacijenta na to upozoriti i dati mu ili drugi lijek, ako se radi o lijeku kojeg propisuje obiteljski liječnik ili uputiti na specijalista koji je propisao lijek (u ovom slučaju psihijatra) o eventualnoj promjeni ili prilagodbi terapije, ističe magistra Soldo.
Pitanje ovog lijeka ovdje je samo primjer, jer HALMED periodički bilježi nestašice raznih lijekova.
Niz razloga za zastoj
– Općenito, kada govorimo o opskrbi lijekovima, treba istaknuti da je riječ o jednom izrazito kompleksnom sustavu u kojem iz čitavog niza razloga može doći do povremenog zastoja. Na našem tržištu u promet je stavljeno više od 3.500 lijekova. Svaki od njih se u nekom trenutku može naći u nestašici.
Razlozi za nestašice su raznovrsni; od povećane potražnje uslijed sezonskog porasta oboljenja, problema logističke prirode pa sve do poteškoća u proizvodnji i složenijih geopolitičkih zbivanja koja mogu utjecati na poslovanje farmaceutske industrije.
Međutim, čitavo smo vrijeme u komunikaciji s nositeljima odobrenja i veleprodajama te se brzo pristupa rješavanju. Jednako tako, kad nam se obrate pacijenti i zdravstveni radnici i signaliziraju da je za pojedini lijek potencijalno smanjena dostupnost, dodatno istražujemo i provjeravamo stanje u prometu i poduzimamo mjere za što bržu nabavu lijeka.
HALMED prikuplja podatke o nestašici lijeka izravno od nositelja odobrenja čija je zakonska obveza obavijestiti o okolnostima koje mogu dovesti do poremećaja opskrbe hrvatskog tržišta lijekom ili nestašice lijeka.
Bolja komunikacija
Prema podacima koje na ovaj način prikupljamo, promptno, više puta dnevno, ažuriramo stanje u našoj bazi lijekova i na popisu nestašica na stranicama HALMED-a kako bi sva saznanja o početku i završetku nestašice te razlozima zbog kojih je do nje došlo bili dostupni, ističu u HALMED-u.
Čitatelj iz naše priče na kraju je od psihijatra dobio drugu terapiju. Sve ovo ukazuje da bi bolja komunikacija liječnika i ljekarni trebala biti obavezna, a ne proizvoljna kako je sada. No liječnici naprosto nemaju vremena za još taj dodatni administrativni korak. Ono na što ova priča još upućuje, a to je sasvim druga tema, jest da smo nacija koja dnevno troši “kamione” tableta za smirenje i antidepresiva. Nacija s rastućim brojem dijagnosticiranih mentalnih problema, pa se slijedom toga, uz naše umove pomalo raspada i lanac opskrbe tim lijekovima.
