U svijetu od bolesti povezanih s onečišćenjem okoliša umire svaki šesti stanovnik Zemlje, što je 15 puta više od broja smrtnih slučajeva od nasilja. Kada je riječ općenito o onečišćenju okoliša, preuranjenoj smrti najviše pridonosi zagađenje zraka. U izvješću se procjenjuje da ono uzrokuje oko sedam milijuna smrtnih slučajeva godišnje.
Najviše smrti povezanih s onečišćenjem imaju zemlje s niskim i srednjim prihodima. Ondje je ono odgovorno za više od 90 posto smrtnih slučajeva u populaciji.
U posebnoj su opasnosti radnici, izravno izloženi štetnim tvarima. Godišnje ih umre više od 750.000 zbog izloženosti ispušnim plinovima, azbestu i sitnim lebdećim česticama.
Rješavanje ovog problema može biti golem izazov, napisao je posebni izvjestitelj UN-a David Boyd ocijenivši da on proizlazi iz kombinacije postojećih i novih prijetnji.
Primjerice, izloženost olovu još uvijek je povezana s oko milijun smrtnih slučajeva godišnje, a istodobno se javljaju dodatne opasnosti povezane s perfluoralkilnim i polifluoroalkilnim tvarima (PFAS). Riječ je o velikoj skupini tisuća sintetičkih kemikalija. Većina kemikalija iz skupine PFAS lako se prenosi okolišem i prelazi velike udaljenosti.
Onečišćenja PFAS-om često se pronalaze u podzemnim vodama, površinskim vodama i u tlu. Čišćenje kontaminiranih područja tehnički je zahtjevno i skupo. Ako se ispuštanje PFAS-a nastavi te će se kemikalije i dalje akumulirati u okolišu, pitkoj vodi i hrani. U izvješću stoji i da je utjecaj onečišćenja okoliša na čovjekovo zdravlje povezan s ostalim ekološkim krizama, poput klimatskih promjena i nestanka biološke raznolikosti.
.
