back to top
Portal ZdravljeŽivi zdravoMobiteli u školama – evo što kažu rezultati istraživanja u Splitu
Istraživanje NZJZ Splitsko-dalmatinske županije

Mobiteli u školama – evo što kažu rezultati istraživanja u Splitu

Učenici osnovnih škola koji su koristili pametne telefone više sati imali su veću razinu hiperaktivnosti te više problema u ponašanju.

Učenici osnovne škole koji su koristili pametne telefone više sati imali su veću razinu hiperaktivnosti te više problema u ponašanju od učenika koji su ih kraće koristili. Uz to, učenici koji su koristili pametne telefone više od pet sati, imali su i više poteškoća ispunjavajući upitnik.

Dio je to rezultata istraživanja Službe za mentalno zdravlje Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije. Ova se istraživanja nastavljaju na inicijativu „Škola bez mobitela“ s ciljem prevencije ponašajnih ovisnosti.

Različite prakse u školama

Upravo se u tu svrhu drugu godinu za redom provodilo istraživanje učinaka različitih praksi korištenja pametnih uređaja u školama. Prvo istraživanje provedeno je u prošloj školskoj godini u jednoj osnovnoj školi u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Naime, u školi nije dozvoljena uporaba pametnih telefona u drugom polugodištu pa su prvi podaci mjereni u listopadu 2023., a drugi u prvom tjednu lipnja lani. Analiza podataka dobivenih Upitnikom snaga i poteškoća djeteta, pokazala je razliku u kategoriji problema u ponašanju.

─ oglas ─
Banner ENEA – program rane i integrativne rehabilitacije pacijenata s rakom dojke, Klinike za tumore Kliničkog bolničkog centra Rijeka; stručni autori KBC-a Rijeka za naše čitateljice pišu o terapijama, nuspojavama i kvaliteti života žena s karcinomom dojke.

Učenici su nakon odluke o nekorištenju izvještavali o više problema u ponašanju. To se povezuje sa simptomima sustezanja vezanih uz ponašajne ovisnosti koje su sve prisutnije kod djece i mladih.

Neprimjereni sadržaji, ljutnja i bijes

U sve mlađoj dobi posjeduju pametne telefone i postaju ovisni o neprimjerenim sadržajima. Kad im se uređaj oduzme prisutne su neugodne emocije poput ljutne i bijesa, ali i „tuge zbog gubitka“ koju izražavaju kao da su izgubili blisku osobu. To je zabrinjavajuće i ugrožavajuće za njihovu razvojnu dob. Istraživanje je pokazalo da ova mjera nije dostatna ni učinkovita!

Dvije škole s mobitelima, dvije bez

U školskoj godini 2024./2025. provedeno je novo istraživanje, u kojem su sudjelovale četiri osnovne škole u Splitsko-dalmatinskoj županiji. U dvije škole je dozvoljen mobitel, a u druge dvije, nije. Primijenjen je isti upitnik i podaci su pokazali da su učenici iz škola u kojima se mobitel nije unosio, izvještavali o manje problema u odnosima s vršnjacima.

Djevojčica skrivena pod dekom gleda u mobitel; koncept mobiteli u školama
Djecu treba naučiti pravilnom korištenju mobitela i redovito kontrolirati. Fotografija: Envato elements

Analiza na cijelom uzroku od 327 učenika pokazala je da su učenici koji su koristili pametne telefone više sati imali veće razine hiperaktivnosti te više problema u ponašanju od učenika koji su pametne telefone koristili manje sati. Uz to, učenici koji su koristili pametne telefone više od pet sati imali su i općenito više poteškoća na korištenom upitniku.

Škole bez mobitela: više druženja s vršnjacima

Navedeni podaci ne mogu isključiti utjecaj drugih čimbenika na rezultate. No, značajan su pokazatelj trenutačnog stanja koje ne ide u prilog poticajnom psihofizičkom razvoju djece. Učenici koji nisu unosili pametne telefone u školu, provodili su više vremena s vršnjacima te posljedično usvojili i bolje vještine ophođenja s njima, suradnje i rješavanja sukoba bez nasilja.

Mobitel na školskom odmoru

S druge strane, nedozvoljena uporaba pametnih telefona tijekom nastave ne znači da ih učenici ne upotrebljavaju na malim i velikim odmorima, umjesto da se kreću i igraju te tako smanjuju stres nakupljen za vrijeme nastave. Rezultati pokazuju da su učenici koji su pametni telefon koristili općenito dulje vremena, imali i više drugih poteškoća.

Učenici pametni telefon koriste da bi se zabavili, opustili, komunicirali s vršnjacima i slično. No, s obzirom na svoju dob te slabije mogućnosti kontrole ponašanja s jedne strane i nagrađujuće učinke korištenja neprimjerenih sadržaja s telefona s druge strane, trebaju pomoć i podršku u uspostavljanju zdravih obrazaca korištenja tih uređaja.

U školama najveći broj djece zaista nema potrebu za korištenjem mobitela. Djelatnici koji rade neposredno s učenicima mogu pravovremeno odgovoriti na potrebe djeteta u školskom okruženju.

Rezultati ovih istraživanja trebala bi biti pouka roditeljima te školama jer bi zabrane korištenja mobitela u školama bile višestruko korisna. Ono najvažnije, smanjio bi se loš utjecaj mobitela na zdravlje djece.

Rezultati istraživanja korisni su i za sve nas, kojim god poslom se bavili. Za početak skratimo za pola sata vrijeme provedeno pred mobitelom. A zatim probajmo još pola sata, bit ćemo sretniji i opušteniji. Sve informacije zbog kojih satima zurimo u ekrane ionako će nas čekati.

Više iz rubrike:
Povezani članci
Priznanje "Svijetli primjer"

Foto dana: “Ova nagrada je zapravo za sve medicinske sestre”

Komentar koji je – nužan

Zašto je par kilograma viška postalo bolest?

Ovisnost o internetu

Kad internet postane bolest i utječe na svakodnevnicu

Znanost o nikotinu – dr. Hugo Tan

Za razliku od cigareta, nikotin bez izgaranja ne uzrokuje rak

Tražite više o zdravlju? Pretražite Portal Zdravlje
Najnovije s našeg portala
Utjecaj gripe na razvoj demencije

Gripa i neurološke posljedice ove virusne bolesti

Tribina Grada Zagreba

Barijatrijska kirurgija, debljina kod djece – 10. Konferencija o debljini

Suradnja za skrb starijih

Foto dana: Partnerstvo “Štampara” i istarskog zavoda za javno zdravstvo

Antonija Šimunković

Rijetke bolesti pogađaju više od 200 tisuća ljudi u RH

Portal Zdravlje donosi
Odabrali čitatelji
Radioterapija u KBC Rijeka

Precizno uništavanje tumora pluća bez rezova i anestezije – SBRT

Suvremena klinička praksa

Priprema prije operacije srca: zašto oporavak počinje još prije operacijske sale?

Važnost dijagnoze

Kardiologinja Pezo Nikolić: Aritmija se ne liječi lijekovima za smirenje

#osjetipuls

Kuca li vam srce ritmično ili aritmično? Naučite osjetiti puls

Kontakt / Predloži temu