Sve starija europska populacija pa tako i sve stariji liječnici, posebice obiteljski doktori čiji su uvjeti rada doveli usporedo i do izostanka interesa mladih da se odlučuju na tu specijalizaciju. Nije ovo samo hrvatska “krvna slika” koja pokazuje kronični deficit obiteljskih doktora nego europska situacija. Manjak obiteljskih liječnika u Europi, naziv je specijala koji su poduzeli u European Data Journalism Network (EDJNet), mreži medijskih organizacija diljem Europe. Njihovi zaključci, na temelju podataka koje su prikupljali u 11 europskih država, pokazuju kako je udio starijih od 65 godina u EU povećan na 21 posto u 2023. godini.
Projekcija je kako će stariji od 65 do 2050. godine činiti 30 posto stanovništva Unije. Usporedo s time odlazak liječnika u mirovinu veći je no priljev mladih liječnika. Navode kako će biti potrebno dva nova mlada liječnika za zamjenu svakog liječnika koji odlazi u mirovinu. Manjak obiteljskih doktora također, utvrdili su, utječe na broj pacijenata o kojima trebaju skrbiti. Taj broj često prelazi određeni limit po liječniku što ometa funkcioniranje i pružanje ispravne medicinske skrbi. Među EU zemljama utvrdili su i ono čemu svjedoči i Hrvatska, nejednakost između ruralnih i urbanih sredina. U zaključku predlažu kako za rješenje ovog problema treba “obiteljskoj medicini dati prioritet u višem obrazovanju, povećati plaće i unaprijediti radne uvjete”.
